TEOLOŠKA BIOGRAFIJA MATIJE VLAČIĆA ILIRIKA U KNJIZI LUKE ILIĆA

Uz nedavnu 501. obljetnicu Vlačićeva rodjenja i 446. godišnjicu njegove smrti iz tiska izlazi knjiga Teološka biografija Matije Vlačića Ilirika – proces radikalizacije u Flaciusovoj misli, autora Luke Ilića.

tekst: Marina Schumann 

Znanstvena literatura o Matiji Vlačiću Iliriku na hrvatskom jeziku obogaćena je ovih dana još jednim važnim djelom: prijevodom knjige Luke Ilića Teološka biografija Matije Vlačića Ilirika – proces radikalizacije u Flaciusovoj misli, izvorno objavljene na engleskom jeziku kod uglednog njemačkog nakladnika Vandenhoeck & Ruprecht sa sjedištem u Göttingenu.

Ilić je međunarodno etablirani teolog i povjesničar reformacije podrijetlom iz Karlovca, koji se nakon magisterija na Vrije Universiteit u Amsterdamu i doktorata na Evangeličkom (luteranskom) fakultetu u Philadelphiji nastanio u Njemačkoj, gdje je od 2010. do 2014. godine bio znanstveni suradnik na Leibnizovu institutu za europsku povijest u Mainzu, a otada radi kao župnik evangeličko-luteranske crkve u Württembergu.…

više

S LJUBAVLJU PREMA BUNJEVAČKOM RODU I HRVATSKOME NARODU

Povodom odluke Skupštine Grada Subotice kojom se pokreće procedura za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriju Grada, predstavnici hrvatskih udruga kulture iz Subotice i okolice uputili su zajedničku izjavu u kojoj ističu svoje žaljenje i nezadovoljstvo ovom odlukom.

Izjavu prenosimo u cijelosti:

Predstavnici hrvatskih udruga kulture iz Subotice i okolice koje u svom radu njeguju bogatu i pluralnu kulturnu baštinu bunjevačkih Hrvata ovom izjavom jasno potvrđuju pripadnost kulturi koju su nasljedovali od svojih preporoditelja i drugih velikana Hrvata u Bačkoj, počevši od biskupa Ivana Antunovića, nasljedujući potom njegove učenike, narodne prvake i kulturne pregaoce kao što su Blaško Rajić, Ivan Kujundžić, Aleksa Kokić, Ive Prćić, Balint Vujkov, Matija Poljaković, Albe Vidaković, Jakov Kopilović, Ante Sekulić, Bela Gabrić, Stipan Šabić, Lazar Merković i mnogi drugi.…

više

HRVATSKI STUDENTI AKTIVNI U CAMBRIDGEU

Cambridge University Croatian Society – Puni je to naziv društva hrvatskih studenata na tom prestižnom sveučilištu.

prilog: Zvonimir Mitar/ Duje Kovačević

Nema gdje nas nema! Osim što Hrvata ima na svim kontinentima, kako u urbanim sredinama, tako i u zabačenim, egzotičnim dijelovima svijeta, „Bogu iz leđa“, ima ih i na prestižnim sveučilištima diljem svijeta, pa je tako prošle akademske godine na Cambridgeu ukupno studiralo 40 studenata iz Hrvatske.

Tamo su osnovali i svoje Hrvatsko društvo, Cambridge University Croatian Society, o čemu pogledajte članak koji je jesenas napisao Duje Kovačević.

više

LIPA RIČ

Marko Jareb

Živilo se siromašno.
Kuvala se maništa i angriž na ulju.
Obarili bi se grci oli prilipci.
Botnice su bile tvrde ka’ kamen.
Tribalo hi je kuvati dvi tri ure i višje.
U vrtlu je uvik bilo blitve, broskve i rodakve.
Uz ki kumpir i malo ulja mogla se popiti i bevanda.
Kruh se peka za najmanje dva tri dana.
Dobro su došli i gavuni oli srdele.
Brudet od oborite ribe nisu svi mogli priuštiti.
Meso je malo ‘ko ija.
Samo se za Božić oli Uskrs znalo ispeći pivca s kumpirima.
Za Badnjak se kuvalo zelje i frigali su se gavuni.
Fruća je bilo po intradi.
Ča je bilo od ovac’ to bi se sve prodalo.
Tribalo se doći do šoldi.
Imalo se za živiti.
Svi su bili zadovoljni.
Pivalo se i družilo.
Malo je ‘ko radija u poduzeću.
Onda su liti na ferije počeli dolaziti naši iz biloga svita.
Počelo se peći kremenadle i kolače.
To nisu neki mogli imati.
Radi toga su ljudi počeli biti ljubomorni jedni na druge.
Danas nikomu ništa ne fali.
Ali niko nije zadovoljan.
Na cijenu je došla zemlja uz more.
Sve se počelo računati u eurima.
Skoro brat s bratom ne priča.
Ali svi imaju mobitele, u kući po dva tri auta,
a svi kukaju i ronzaju jedni na druge.
„Ja se moran za te boriti. Ti mene ne razumiš.“
I onda dođe ovo ča dođe te se ni najbliži
skoro ne druže zbog pandemije.
Čoviku se tako malo triba, zlica, pirun, pijat, teća
i malo kruva, ki kumpir, ka ribica i bokunićac
mrsa te da ima di leći, ča mu višje triba.
Možda mu triba samo lipa rič.
A nju samo u Njegovom nauku može najti.
Ništa lipoga nisan čuja o njima. Ja nisan ugrožen od
onoga priko magistrale nego od njih.“
„Hebeš čovika ki je pogazija svoju rič.“
„Malo hi je ki nisu pogazili svoju rič.“
Uvik se čovik veziva’ za rič, a vol za roge.
Danas samo priznaju crno na bilo. I eure.…

više