HRVATSKE POVIJESNE LIČNOSTI

RADOSLAV KATIČIĆ

izvor: Wikipedia
priredio: Marko Jareb

Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.

Jednom sam ga slušao na televiziji gdje je govorio kako je naučio grčki jezik. „Uzeo sam rječnik i počeo prevoditi Ilijadu i Odiseju. I tako sam naučio grčki jezik“ – pričao je prof. Katičić.

Radoslav Katičić rođen je u Zagrebu 1930. godine. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1949. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je klasičnu filologiju a na istome fakultetu doktorirao je disertacijom Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije. Prvi su mu radovi iz grčke filologije. Od 1958. godine je na Filozofskome fakultetu asistent na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku. Docent je postao 1961., izvanredni profesor 1966. i redoviti 1972. godine.

Utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1961. do 1977. godine bio je pročelnik novoosnovanoga Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije. Bio je jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, 1967. godine. Od 1977. godine do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Od 1978. do 1987. godine bio je predstojnik tamošnjega Instituta za slavistiku a od 1998. godine je profesor emeritus Sveučilišta u Beču.

Bio je član HAZU (izvanredni od 1973. i redoviti od 1986. godine), Austrijske akademije znanosti (izvanredni od 1981. i redoviti od 1989. godine – isto od 1989. predsjednik Balkanske komisije te akademije), ANUBiH, Norveške akademije te Academia Europaea i Accademia dei Lincei (Italija) te Kosovske akademije znanosti i umjetnosti.

Radoslav Katičić preminuo je 10. kolovoza 2019. godine u dobi od 89 godina. Pokopan je 29. kolovoza 2019. godine na zagrebačkome groblju Mirogoju.