Na izvrsnoj glazbenoj večeri u Veleposlanstvu Republike Hrvatske predstavio se pijanist Gottlieb Wallisch.
tekst i foto: HGB
Berlin/ Bila je to protekloga tjedna izvrsna večer hrvatske i europske glazbe s prezentacijom nosača zvuka naslova “20th Century Foxtrots – 3 Central and Eastern Europe”.
Gost večeri i izvođač glazbe s nosača zvuka čiji nastanak je potpomoglo i Veleposlanstvo Republike Hrvatske, bio je pijanista Gottlieb Wallisch, profesor klavira na berlinskom Sveučilištu za umjetnost.
Paul Hindemith, Bohuslav Martinu, Ralph Benatzky, Leopold Krauss-Elka, Erik Satie, Jean Wiener, Dmitri Shostakovich, Ernst Krenek, Kurt Weil, imena su skladatelja čija djela je izveo Gottlieb Wallisch. A publika je s posebnim zanimanjem slušala i skladbe naše Dore Pejačević, Ive Tijardovića i Viktora Koščice. Djela naših skladatelja nalaze se i na novom nosaču zvuka Gottlieba Wallischa. Koja divna poveznica!
Večer je izvrsno moderirao Domagoj Marić, prvi tajnik Veleposlanstva RH u Njemačkoj. Glazbene izvedbe upotpunjene su razgovorima. I to ne samo s pijanistom koji je govorio o svom radu, postignuću i djelovanju.
Naime, u razgovorima su sudjelovali i Guido Alterndorf iz Filmmuseum Potsdam i Tim van Beveren iz tvmedia productions.
Guido Altendorf je govorio o Ivi Tijardoviću koji je svojevremeno u suradnji s filmskim studiom Babelsberg skladao glazbu za film, što je našoj javnosti nepoznat detalj iz života i rada poznatog skladatelja. Taj detalj obilježava Tijardovića kao prvog filmskog skladatelje u Hrvatskoj.
Drugi gost večeri, Tim van der Beveren, upoznao je publiku kako je pri kraju rad na dokumentarnom filmu o Dori Pejačević naslova “Dora – Bijeg u glazbu” te je promocija ovog filma u Hrvatskoj planirana na ljeto.
Pijanista, prof Gottlieb Wallisch predstavio se u izvrsnom svjetlu a Guido Altendorf i Tim van Beveren pokazali su nam kako je uvijek moguće doznati i naučiti od drugih ponešto novo i o nama samima.
Domagoj Marić nam je na kraju ove vrlo uspješno moderirane i organizirane glazbene večeri ostvarenom pred nevelikom ali vrlo zadovoljnom publikom, rekao sljedeće:
– Kao što je i sam pijanist rekao, postoji već duga suradnja između njega i hrvatskih glazbenih institucija. Gospodin Wallisch je zapravo jedan mladi pijanist ali je već davno, prije dvadestak godina nastupao u Lisinskom s Kunzovim klavirskim koncertom. Nakon toga je u nekoliko navrata nastupao na Dubrovačkim ljetnim igrama što je stvarno velika stvar za svakog pijanista i što daje svojevrstan pečat svakom europskom pijanistu. Odlučio je, kao što je i sam rekao, snimiti ovaj CD na kojem je predstavio i skladbe hrvatskih skladatelja koje ni Hrvati nisu znali. Malo je poznato da su Dora Pejačević, Ivo Tijardović i nešto manje poznati Viktor Koščica skladali foxtrot. Jako zanimljivo je da u popisima skladbi Dore Pejačević ove skladbe nije bilo. Ljudi su sumnjali, pa je li Dora Pejačević skladala tu skladbu? Zapravo je, ali se smatralo da je ta skladba pomalo bezvrijedna, da ne zavrijeđuje biti u standardnim repertoarima Dore Pejačević. Gospodin Wallisch je odlučio uvrstiti na CD te hrvatske skladatelje što je bila sjajna ideja. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je prepoznalo tu vrijednost i djelomično financiralo izdavanje CD-a i u sklopu toga je i došlo do ove prezentacije u hrvatskom veleposlanstvu.
O drugim gostima koji su tijekom večeri iznenadili i obradovali novim informacija o našim skladateljima, Domagoj Marić je rekao:
– To su sjajne vijesti, to su blistave vijesti koje ćemo i mi kao Veleposlanstvo iskoristiti najviše što možemo jer to je zapravo taj pravi put i cilj. Možemo mi prezentirati hrvatsku kulturu u Njemačkoj ali kad postoje te poveznice kao što su primjeri Ive Tijardovića i Dore Pejačević, onda to na ovom prostoru može doći do puno šire publike i publika na to može puno bolje reagirati. To su poznate stvari u hrvatskoj kulturi. Dora Pejačević je rođena u Budimpešti, živjela je u Dresdenu. U Dresdenu imamo vrlo aktivnog počasnog konzula (dr. Peter Neumann, op.u.) koji je upoznat s time da se sljedeće godine obilježava stotinu godina od smrti Dore Pejačević i koji priprema također jedan prigodan program tim povodom. Dora Pejačević je umrla u Münchenu, to je sve poznato. Manje poznato je da je Ivo Tijardović bio u Berlinu, da je tu doživio svoje velike, velike uspjehe. Tijardović je, kao što smo čuli večeras, bio u Prvom svjetskom ratu, bio je na raznim frontovima. Upoznaje se s jazzom, nakon toga odlazi u Beč gdje upoznaje operetu u pravom smislu riječi i infiltrira se u srednjoeuropski kulturni krug. Vraća se u Split i sklada Malu Floramy, sklada Splitski akvarel, ide u Zagreb. U Zagrebu sklada operetu “Jerek i Štefek”, po zagrebačkim motivima. Nakon toga, kao formirani glazbenik, dolazi u Berlin. Berlin je u drugoj polovici tridesetih godina, već je nacional-socijalistička stranka na vlasti ali grad još živi burno i tu dolazi Tijardović u jednu intenzivnu sredinu i sklada. Kao što smo čuli večeras, sklada glazbu za film “Koraljna princeza”. Film postoji, sačuvan je i nadam se da ćemo ga i mi i naša publika moći vidjeti. Film o Dori Pejačević je jako, jako velika stvar. Ovu smo priliku iskoristili da upoznamo publiku s tim činjenicama da je Tijardović bio i skladao u Berlinu ali i da se snima jedan sjajan film o Dori Pejačević. Dio hrvatske publike već je upoznat s time i moran priznati da svi s velikim očekivanjem čekaju taj filma u njemačkoj produkciji. Ja sam imao priliku vidjeti dijelove tog filma, traje sat i četrdeset. To je jedan kompleksan dokumentarni film koji nastaje već jedno vrijeme. Redatelj Tim van Beveren je detaljno istražio europske arhive i našao stvari koje hrvatskoj muzikologiji nisu bile poznate. Film će biti sjajan, bit će veliki izbor novih informacija o Dori Pejačević. Bit će to njemački pogled na Doru Pejačević što je uvijek izrazito korisno. Nadam se da ćemo ga uskoro pogledati i tu u hrvatskom veleposlanstvu, riječi su Domagoja Marića koje daju za očekivati kako će se u Veleposlanstvu RH u Njemačkoj nastaviti s organiziranjem lijepih kulturnih događaja kojima se na zanimljiv i vrijedan način, uživa, prezentira i promovira hrvatska kultura.
