“Migracija kulture” je priča o tri žene, iz Hrvatske, Njemačke i Ukrajine, koje migriraju iz različitih razloga.
Berlin/ U subotu, 12.11. 2022. u 18 sati će u Schwartzsche Villa (Veliki salon), na adresi: Grunewaldstr. 55, 12165 Berlin, biti izvedena predstava, naslova “Migracija kulture”.
“Migracija kulture” je priča o tri žene iz različitih zemalja (Hrvatske, Njemačke i Ukrajine) koje migriraju iz različitih razloga. Vrlo slične, a opet s jasnim razlikama, glumice će izvoditi poeziju svojih zemalja koju interpretiraju kroz ples, pokret i jezik. Na taj način poistovjećuju vlastiti umjetnički izričaj kroz narodnu poeziju sa ženama koje trebaju izraziti svoju kulturu i porijeklo u novoj, stranoj zemlji.
Ova izvedba bit će rezultat mladih i etabliranih umjetnica koje se bave kako temom današnje žene koja migrira iz Ukrajine u Hrvatsku i iz Hrvatske u Njemačku, tako i bezvremenskom ženom koja uspijeva ne izgubiti svoj identitet i izgraditi novi dom nakon što je izgubila svoj vlastiti. Pjesme dolaze od hrvatskih, njemačkih i ukrajinskih pjesnika i pokrivaju raspon svih tema i osjećaja vezanih uz migraciju – ljubav, ljubav prema domovini, tugu, ljutnju, nove početke, rat, znatiželju, nadu, strah, hrabrost i vjeru.
U predstavi sudjeluju glumice: Lana Ujević, Katarina Madirazza i Oleksandra Barstok, koreografkinja i direktorica Eva Kočić i glazbenik i pisac Jakob Filić.
Predstava je rađena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Društva hrvatskih književnika. U Berlinu se predstavlja u organizaciji književnice Slavice Klimkowsky a uz inicijalnu potporu Hrvatske kulturno-umjetničke i sportske zajednice Berlin.
Cijen ulaznice je 10 / s popustom 7 eura.
…
“Što u 2022. godini znači poezija? Želimo li pronaći odgovor na pitanje o njezinom današnjem mjestu i ulozi, moramo se vratiti izvorima. Naime, od samih je početaka lirska poezija usko vezana uz glazbu, a u primitivnim je zajednicama vršila ritualnu funkciju kojom se pojačavala društvena kohezija. Boreći se za vlastitu autonomiju, poezija se tijekom svoje duge povijesti postupno odvojila od glazbe i rituala, a nakon što je stekla neovisnost, nastavila se kretati u istom smjeru, otuđujući se od društvene zajednice. Ako je viđenje poezije kao rezervirane za nekolicinu nadarenih pojedinaca započelo u razdoblju romantizma, u suvremenom je dobu ono poprimilo oblik travestije. Često se govori da poeziju više nitko ne čita, te se nerijetko čini da publiku suvremenih pjesnika tvore uglavnom drugi autori i stručna javnost. Ukratko, poezija je u suvremenom svijetu nažalost izgubila na relevantnosti, čime joj je smanjena sposobnost društvene participacije.
Što u 2022. godini znači migracija? U svijetu obilježenom brojnim društvenim, tehnološkim i političkim previranjima, migracije poprimaju dosad gotovo nezamislivo raznovrsne oblike i razmjere. Od ratnih izbjeglica i bijega od restriktivnih režima, preko osobnih traganja za smislom i boljim životom do pandemijom intenziviranog seljenja u virtualne svjetove – ukratko, od čitavih naroda do osobnih ljudskih sudbina –, migracija danas postaje ključna riječ, važna točka većine suvremenih društvenih izazova. Različiti faktori one koji migriraju stavljaju u nepovoljan ili ugrožen položaj, redovito im pritom oduzimajući glas i smanjujući njihovu vidljivost.
Spajajući društvenu i poetičku problematiku, autorski projekt Migracija kulture nastoji kontakt poezije i kazališta iskoristiti da podari glas svim onim pojedincima i zajednicama prisiljenima migrirati s jedne, te poeziji kao zanemarenoj umjetničkoj formi s druge strane. Promišljajući na temelju tekstova domaćih i stranih pjesnikinja i pjesnika različite oblike individualnih i kolektivnih migracija i ukazujući na brojne problematične točke društva 21. stoljeća, ujedno pokušavamo poeziju migrirati iz knjižnica u kazalište, izvesti je iz papirnatih okvira u živi prostor kako bismo osnažili njezin položaj i vratili joj društveni utjecaj da ponovno može participirati u borbi za pravednije društvo. Vraćajući poeziju njezinim izvorima, povezujući je s glazbom i s kazališnim govorom i pokretom koji su zadržali ritualnu funkciju, obnavljamo njezinu društvenu funkciju te istodobno vraćamo glasove nevidljivim i ugroženim pojedincima i zajednicama prisiljenima migrirati.”
…
Tema predstave direktno se dotiče upravo nas, gastarbajtera, doseljenika, imigranata, prognanika, izbjeglica… i kako god još, jednostavno, nas koji smo napustilo svoj dom i drugdje svijali novo gnijezdo.
Dakle, pogledajte predstavu “Migracija kulture” i poduprite mlade umjetnike u njihovom živom i životnom izričaju. Možda u njemu, u predstavi, u glazbi i riječi, prepoznate i sebe.