Kronična opstruktivna plućna bolest – KOPB
piše: Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.
Primjer iz života
Moja kolegica liječnica Neva putovala je ljetos sa svojim bratom Ivanom iz sjeverne Europe na Mediteran. Kako sam tada živjela upravo na toj relaciji, pozvala sam ih k sebi na odmor i počinak od dugoga puta.
S Nevom se dugo nisam vidjela pa sam se radovala tom susretu. Gosti su mi stigli u dogovoreni sat, upravo u vrijeme za popodnevnu kavu. Smjestila sam ih za stol u svojoj primaćoj sobi, a kavu sam im servirala u specijalnim šalicama koje imam samo za posebne goste. Čim su sjeli za stol, Ivan je iz džepova izvadio kutiju cigareta i upaljač. Zamolio me za mu donesem pepeljaru.
Odgovorila sam da mi u kući uopće nemamo pepeljare jer nitko u obitelji ne puši. Ivan se na to nasmijao, kazavši kako dugo nije čuo tako dobru šalu. Zatim si je primaknuo tanjurić od šalice za kavu i krenuo pripaliti cigaretu. Na to sam ga zamolila da se suzdrži jer se u našoj kući uopće ne puši. Pogledao me začuđeno, potom se kiselo nasmiješio, naglo digao od stola i gotovo istrčao napolje. Gledajući u čudu za njim, tada sam vjerojatno ja imala začuđeni pogled. Neva, nepušačica, primirila me kazavši da je Ivan ovisnik o nikotinu i da je otrčao u njihov automobil na dvorištu – pušiti cigaretu.
Još cijeli drugi dan, iako su gosti već otputovali, vrtio mi se glavi taj kratki filmić.
Kakva je to strast?! Kakva je to silna žudnja za nikotinom?!
A u mome medicinarskom umu stvaralo se pitanje: A kakva su mu tek pluća?!
Ova 2022. godina protječe pod medicinskim geslom „Jedna pluća za cijeli život“.
Svake godine se treće srijede u mjesecu studenom obilježava svjetski dan plućnih bolesti.
Ravnajući se prema tome geslu liječnici na svim zdravstvenim razinama žele stanovništvu, a potom i bolesnicima posvijestiti da smo rođeni samo s jednim plućima, da nas jedino ona održavaju na životu, te da od najranije dobi moramo paziti da ih što dulje održavamo zdravima.
Jedna od opakih plućnih bolesti zove se kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB). To je trajno suženje dišnih putova. Manifestira se kao: dugotrajno otežano disanje, osobito je otežan izdisaj, plitki dah, kašalj, otežano iskašljavanje plućnoga sekreta, pogoršanje stanja u naporu.
Statistika
Od te bolesti u Hrvatskoj boluje oko 400.000 ljudi. To je oko 10% našega stanovništva. Ta je nevolja treća po redu na ljestvici uzroka smrti. Godišnje od te bolesti u Hrvatskoj umre oko 1600 bolesnika; svaki dan preminu četiri osobe.
Prvi znakovi bolesti javljaju se oko 40. godine života. Bolest zna pritajeno trajati i desetak godina. Cijelo to vrijeme čovjek misli da još ne treba ići k liječniku. Češće obolijevaju muškarci, osobito pušači duhanskih cigareta. No promatrajući loše navike školarki i mladih žena, čini se da se ženski rod želi izjednačiti s muškarcima u robovanju toj ovisnosti.
Uzroci bolesti
a/Bolest je najčešće stečena i nadovezuje se na ponavljajuće upale dišnog sustava u djetinjstvu. U mladosti se tome pridružuju posljedice pušenja duhana. No kako čovječanstvo loše stoji s ekologijom, za očekivati je da će i udisanje nečistoga zraka, punog raznih kemikalija također postati značajan uzrok te kronične bolesti. Takvi bolesnici skloni su čestim virusnim i bakterijskim upalama dišnoga sustava.
b/U rijetkim slučajevima bolest može biti i prirođena. Kod takvog bolesnika nedostaje u organizmu enzim koji omogućava plućnu elastičnost (sposobnost udaha i izdaha).
Briga o svome zdravlju
Četrdesetgodišnjaci – pušači ne vole odlaziti k liječniku jer bi mu morali priznati da puše. Četrdesetgodišnjaci – nepušači ne odlaze k liječniku jer misle da će teške plućne bolesti zaobići upravo njih i da će ih dobiti netko drugi; pušači ili veoma stari ljudi. Ni jedni ni drugi ne shvaćaju da se i sâmi moraju brinuti o svome plućnom zdravlju.
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) sastoji se od dvije skupine tegoba:
1. Kronični bronhitis: Zrak koji udišemo ulazi u dušnik. To je cjevasti organ građen od hrskavice i sluznice. Dušnik se u prsima grana 23 do 27 puta. Na kraju se nalaze posve sitni bronhioli. Cijeli dišni sustav je iznutra obložen sluznicom koja luči sluz. Na sluznici se nalaze i dišne trepetljike koje se lelujaju poput klasja žita na vjetru. One tjeraju sluz u smjeru suprotnom od smjera sile teže. Na kraju svake dišne cjevčice nalaze se grozdasti mjehurići koji se zovu alveole. Na nježnim alveolarnim stijenkama kisik iz udisanog zraka prelazi u krv. Na taj način možemo živjeti.
Kada se u plućima pojavi upala, u plućnim alveolama nakuplja se previše CO2. To je signal mozgu da pokrene refleks kašljanja kako bi se dišni put očistio od sluzi. Kod kroničnog bronhitisa stvara se prekomjerna količina sluzi. Zato nastaje uporni kašalj tijekom dana i noći. Kašalj i otežano iskašljavanje sluzi kod takvoga bolesnika traju najmanje tri mjeseca kroz dvije uzastopne godine.
2. Plućni emfizem: Emfizem je bolest plućnih alveola. One pod utjecajem zagađenoga zraka (dima cigarete i raznih kemikalija) pucaju i propadaju. Zbog toga pluća gube svoju elastičnost. Takvi bolesnici ne mogu udahnuti dovoljno zraka; oni dišu plitko, otežano izdišu ili se guše.
Razvoj bolesti
KOPB se u početku manifestira otežanim disanjem i vlažnim kašljem. Kako tegobe napreduju, u dišnim putovima se stvara sve više sluzi koju bolesnik ne može svu iskašljati. Iako je bolest napredujuća, ako se na vrijeme otkrije može se suvremenim lijekovima zauzdati.
Liječenje
Postoje lijekovi koji šire dišne putove (bronhodilatatori) i protuupalni lijekovi (kortikosteroidi). Obje vrste tih lijekova se udišu na usta. Oni su u obliku inhalera ili tzv. pumpica. Postoje dvije vrste inhalera: U prvim se inhalira aerosol, a u drugim suhi prašak.
Inhaler s aerosolom treba prije upotrebe dobro protresti. Potom se nastavak stavi u usta i dobro obujmi usnicama. Istodobno s potiskom na inhaleru treba polagano i duboko udahnuti. Da bi se lijek što bolje iskoristio može se koristiti i tzv. komorica. To je balon od tvrde i prozirne plastike u kojeg se utisne aerosol i potom inhalira iz balona. Takvom uporabom onemogućava se gubitak aerosola.
Inhaler sa suhim praškom ne treba protresti prije uporabe. Ali početni udah mora biti jak, brz i dubok.
Bolesnici od KOPB-a češće obolijevaju od bakterijskih infekcija, pa se moraju liječiti i antibioticima. Kod teških stanja liječe se i kisikom kroz masku na nosu.
Upute bolesnicima: Treba promijeniti način života – obustaviti pušenje duhana, izbjegavati prostore u kojima se puši, imati raznovrsnu prehranu, obaveznu tjelesnu aktivnost i eliminirati prekomjernu tjelesnu težinu. Za zaštitu od infekcija treba učestalo prati ruke, piti mnogo vode tijekom dana, izbjegavati kontakte sa prehlađenim osobama i obavezno se svake jeseni cijepiti protiv gripe. Postoji i cjepivo protiv bakterije pneumokoka koja često uzrokuje plućne infekcije. Bolesnika treba podučiti vježbama disanja.
Kampanja za rano otkrivanje bolesnika
Hrvatska ima vrlo dobru zdravstvenu službu za plućne bolesti. Unatrag zadnje dvije godine ta je služba učinila probir, tj. aktivno traženje potencijalnih bolesnika sa najtežim plućnim bolestima. U toj kampanji liječnici su pregledali i obradili 11.000 ljudi koji su bili sumnjivi zbog svojih loših životnih navika ili dobi života. U te dvije godine pronađeno je 104 ljudi koji su na plućima imali loš nalaz. Većina od tih 104 bolesnika imala je rak na plućima. Kod manjine su na plućima nađene metastaze, dok je žarište raka bilo je na nekom drugom organu.
Pregledavši 11.000 sumnjivih ljudi liječnici su kod njih 2200 pronašli i KOPB. To znači da svaka peta pretražena osoba (ili 20%), sa rizičnim ponašanjem, a naoko zdrava, ima KOPB.
Kod svih tih bolesnika odmah je počelo liječenje. Kod 50% bolesnika s rakom na plućima trebalo je učiniti operaciju pluća. Njihova je prognoza nakon operacije dobra, jer je bolest rano otkrivena.
Drugih 50 % bolesnika s rakom i metastazama liječeno je neoperativnim postupcima i oni se osjećaju dobro.
U drevnoj židovskoj knjizi Talmudu stoji: Tko spasi jedan život, spasio je cijeli svijet! Upornim traganjem i ranim otkrivanjem raka na plućima liječnici, marljivi poput sitnih mrava, svakodnevno spašavaju oboljele ljude i grade veliki, zdraviji svijet.