U okviru novogodišnjeg prijema Hrvatske kulturne zajednice / Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu predstavljeno je posebno izdanje revije Riječ.
prilog: Ivica Košak
Wiesbaden, 21. siječanj 2023. godine. U okviru novogodišnjeg prijema Hrvatske kulturne zajednice / Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu predstavljeno je posebno izdanje revije Riječ za 2022. godinu.
Povod za ovo izdanje je opširan, dvojezični tekst o radu naše Zajednice u Monografiji koju je izdala hrvatska župa u Wiesbadenu u povodu 50.-te godišnjice rada. Odgovaran za ovo izdanje je župnik fra Kristijan Montina, a djelo je uredila sestra Gordana Davidović.
Gospodin Vedran Konjevod, generalni konzul Republike Hrvatske iz Frankfurta, Jadranka i Zdravko Širola iz Njemačko-hrvatskog društva u Bonnu, te sr. Gordana Davidović iz Mainza uzveličali su susret zajednice.
Tajnica zajednice u Wiesbadenu, gospođa Jela Šare predstavila je prošlogodišnji rad. u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika, 20. veljače 2022. godine, predstavljeno je izdanje časopisa Riječ broj 63/64. Šare je iz bogatog kulturnog tematskog sadržaja u prošloj godini navela: Članak Moć razgovora, Aleksandre Brnetić, tekst Svjetski dan knjige i autorskih prava, Ivice Košaka, predstavljanje rada Andrić i Krleža: poetike i politike, O naraciji nacije/nacija i (književnim) prelaženjima granica Borisa Škvorca u tekstu Iščitavanje prošlog u tekstovima Andrića i Krleže u diskursu prelaženja granica, Ljiljane Tadić, tekst o Jarilu, autora Ivice Košaka, koji donosi prikaz slavenske pretkršćanske legende o Jarilu/Juraju kao vjesniku proljeća, Trči! Ne čekaj me… prikaz romana Bojane Meandžije koji je priredio Tihomir Glowatzky za Riječ broj broj 63/64.
U posebnom izdanju Riječi za 2022. godinu, predstavljeno je, uz ljubaznu dozvolu župe i desetak tekstova koji su bili objavljivani u raznim časopisima, dnevnim novima ili internet portalima. Večernji list tako izvještava o predstavljanju časopisa Riječ i hrvatske literature u članku Riječ 24 godine svjedok rada zajednice migranata[1] 26. rujna 2014. godine. Riječ nije samo dokumentacija djelovanja jedne udruge, u njemu nalazimo teme i prikaz radova predstavljenih u njemačkoj javnosti – kaže se u članku. Radiopostaja WDR objavljenom na Internet-portalu piše: Zajednica izdaje i svoj časopis Riječ koji je jedino hrvatsko neprofitno glasilo takve vrste u Njemačkoj.[2]
Vijenac, tjednik Matice hrvatske u Zagrebu donosi u broju 604 izvješće o tradicionalnoj literarna tribina u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava: Priredba u glavnom gradu pokrajine Hessen nastala je kao odraz želje da se hrvatska kultura literaturom predstavi u svijetu te da se obrazovanjem i znanošću povežu članovi i prijatelji.[3]
Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu slijedi ideju Matice hrvatske – promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnoga stvaralaštva te potican je razvitka javnoga i društvenog života – piše Marijana Dokoza za Fenix 2017. godine.[4]
Tekst Moć razgovora autorice Aleksandre Brnetić prenosen je iz Vijenca, književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost Matice hrvatske, broj 708., Zagreb, 22. travanj 2021.[5]
Matica, mjesečnik koji izdaje Hrvatska matica iseljenika u Zagrebu predstavlja tekst Marine Beroš i Ivice Košaka: Postignuća Hrvatske kulturne zajednice u Wiesbadenu. Posebno se naglašava kako Riječ: – Odabranu njemačku Croaticu iz pera mnogobrojnih autora koje okuplja časopis Riječ, raspoređenu na više od tisuću i pol stranica, nakladnika HKZ u Wiesbadenu, možete iščitavati iz udobnosti svoga doma u internetskome digitalnom repozitoriju http://www.rijec.hkz-wi.de/.[6]
Svakako najopsežniji tekst u ovom izdanju je prilog Monografiji koju je izdala hrvatska župa u Wiesbadenu. Dvojezični tekst pod naslovom Hrvatska kulturna zajednica / Ogranak Matice hrvatske u Wiesbaden uključuje i nekoliko novinskih prikaza kao Devetnaest godina njeguju kulturu i vjersku suradnju iz Večernjeg te članak Kultur als Lebenshilfe iz dnevnih novina u Wiesbadenu.[7]
Voditelj susreta, I. Košak, pozvao je okupljene na dijalog i suradnju u smislu pisma pape Franje: Fratelli tutti (hrv. Svi smo braća) [8]: § 253: Kad je bilo nepravdi s obje strane, mora se jasno prepoznati da one možda nisu imale jednaku težinu ili nisu usporedive. Nasilje koje vrše strukture i moć države nije na istoj razini kao nasilje pojedinih skupina. U svakom slučaju, ne može se očekivati da će se spominjati tek nepravedne patnje samo jedne od strana. Kao što su poučili biskupi Hrvatske, «svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje. Tu ne može biti ni etničkih, ni konfesionalnih, ni nacionalnih ni političkih razlikâ».[9]
Gospođa Širola najavila je predstavljanje knjige Trči! Ne čekaj me…, romana hrvatske autorice Bojane Meandžije u organizaciji Njemačko-hrvatskog društva u Bonnu. A dogovoren je zajednički izlet u Oberwesel na Rajni na koji su srdačno pozvane organizacije iz regije. Hrvatska kulturna društva iz Bonna i Wiesbadena planiraju studijsko putovanje u Oberwesel s ciljem susreta s poviješću Nijemaca i Hrvata te vrednovanja sličnosti u kulturi i povijesti. Jedna posebna povijesna epizoda republikanskog pokreta za slobodu u njemačkim državama dogodila se u Oberweselu u kolovozu 1843. godine.[10]
Na kraju susreta najavljena je tribina Hrvatske kulturne zajednice / Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu, u petak 10.veljače 2023. godine kao Zoom-sastanak na kojem će dr. habil. Angela Ilić predstaviti najnoviji broj časopisa Spiegelungen 2.22 s temom Arhivi u Hrvatskoj. Broj 2.22 časopisa Spiegelungen koji je predstavljen na susretu, posvećen je predstavljanju arhiva, zbirki i relevantnih digitalizacijskih i istraživačkih projekata u Hrvatskoj koji se odnose na arhivsko gradivo s njemačkom ili austrijskom poveznicom. Ilić je urednica tematskog fokusa Arhivi u Hrvatskoj kao i članica predsjedništva HKZ Wiesbaden.[11]
Na tribini će sudjelovati i doc. dr. sc. Vlatka Lemić, autorica jednog teksta u Spiegelungen-u, predsjednica je ICARUS Hrvatske[12], međunarodnog centra za arhivska istraživanja, kao i voditeljica Središnjeg ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu. Dr. Lemić je koordinatorica projekta Znameniti.hr, koji vodi konzorcij hrvatskih kulturnih, znanstvenih i akademskih ustanova.
Hrvatska kulturna zajednica / Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu želi sudjelovati, najavio je predsjednik Košak, u međunarodnom projektu: Kreativne Europe AToM – Arhivi i tragovi migracija, posvećenom istraživanju i dokumentiranju transnacionalnog konteksta migracije i dijaspore kroz arhivsku i arhivističku perspektivu. Prezentaciju i razgovor na temu Arhivi u Hrvatskoj – Arhivi za mene?, bit će u petak, 10. veljače 2023. godine, s početkom u 19:00 sati kao videokonferencija na portalu ZOOM: https://t1p.de/hkz-susret .
[1] Ivica Košak, Riječ 24 godine svjedok rada zajednice migranata, Večernji list, Frankfurt, 26. rujna 2014.
[2] http://www.funkhauseuropa.de/sendungen/radioforum/kultur/hkz_wiesbaden102.html pregledano 04.06.2015.
[3] https://www.matica.hr/vijenac/604/r/Matica%20hrvatska/ pregledano 04.12.22
[4] https://fenix-magazin.de/wiesbaden-hrvati-i-hrvatice-u-ovom-poslu-nisu-usamljeni/ pregledano 30. 11. 2022.
[5] https://www.matica.hr/vijenac/708/moc-razgovora-31608/ pregledano 30. 11. 2022.
[6] MATICA br. 3, Hrvatska matica iseljenika, Zagrebu, ožujak 2022.
[7] Kultur als Lebenshilfe, Wiesbadener Kurier, Wiesbaden, 9.12.2015.
[8] ENZYKLIKA Fratelli tutti treća je enciklika pape Franje napisana u njegovoj osmoj godini pontifikata. Vatikanski tiskovni ured najavio je ovu encikliku 5. rujna 2020., Papa ju je potpisao 3. listopada 2020., u povodu njegova posjeta asiškom svetištu.
[9] Kroatische Bischofskonferenz, Letter on the Fiftieth Anniversary of the End of the Second World War, 1. Mai 1995.:
[10] Trojica pisaca Ferdinand Freiligrath, August Heinrich Hoffmann von Fallersleben i Emmanuel Geibel prvi su put u Gasthaus Pfropfenzieheru organizirali javni nastup Deutschlandlieda, koju je napisao Hoffmann von Fallersleben 1841., a otpjevana je uz melodiju skladatelja Josepha Haydna (Beč 1796./1797.). prema melodiji hrvatske narodne pjesme iz Gradišća, čiju je melodiju Joseph Haydn koristio kao lajtmotiv skladbe kasnije pjesme Nijemaca. Dio toga je sada himna Savezne Republike Njemačke.
[11] Časopis Spiegelungen izdaje IKGS München, Institut za njemačku kulturu i povijest Jugoistočne Europe pri Sveučilištu Ludwig-Maximilian u Münchenu.
[12] ICARUS Hrvatske, međunarodnog centra za arhivska istraživanja, kao i voditeljica Središnjeg ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu. ICARUS Hrvatska partner je u međunarodnom projektu Kreativne Europe AToM – Arhivi i tragovi migracija posvećenom istraživanju i dokumentiranju transnacionalnog konteksta migracije i dijaspore kroz arhivsku i arhivističku perspektivu. ICARUS Hrvatska partner je i u Erasmus+, te projektima WAAT i BoostDigiCulture.
