Noć knjige u znaku kulturne baštine Hrvata iz Vojvodine u Hrvatskoj matici iseljenika
tekst: Snježana Radoš
foto: Krasnodar Peršun
U sklopu manifestacije dan i Noć knjige Hrvatska matica iseljenika priredila je svečano predstavljanje dviju knjiga „Hrvati u Banatu: doseljavanje, tradicijska baština i identitet“ (2022.) i „Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine“ (2020.) koje je održano u dupkom punoj Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu 21. travnja 2023.
Uz pozdravne riječi Matičina zamjenika ravnatelja dr. sc. Ivana Tepeša, ministra za ljudska i manjinska prava te društveni dijalog u Vladi Republike Srbije Tomislava Žigmanova, izaslanika predsjednika Vlade RH dr.sc. Milana Bošnjaka, o knjigama su govorili: dr. sc. Robert Skenderović, znanstveni savjetnik Hrvatskog instituta za povijest, prof. dr. sc. Milana Černelić, te u ime sunakladnika v. d. ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata prof. Katarina Čeliković, i izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica promocije bila je Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI.
Recentna etnološka i kulturnoantropološka istraživanja Hrvata u Vojvodini rezultirala su s reprezentativnim znanstvenim monografijama, koje su promovirane prvi put u Zagrebu u sklopu ovogodišnje manifestacije Noć knjige. Istraživanja su provedena od 2009. do 2021. godine. Knjige su, iz pera vrsnih znanstvenika iz Hrvatske i Srbije te iz pera nadarenih studenata, objavljene u suizdavaštvu FF Pressa, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Ove kvalitetne etnološke studije opremljene su iscrpnim znanstvenim aparatom, uključujući pouzdane bibliografije, literaturu i izvore, te popis kazivača i odabranu fotografsku građu, rečeno je na promociji. Obrađena je cjelokupna tradicijska kultura Hrvata u Vojvodini, koju pripadnici hrvatske zajednice višestoljetno brižno njeguju u svakodnevnim kulturnim i društvenim praksama diljem toga multikonfesionalnog i multietničkoga prostora. Kazivači iz svih hrvatskih zajednica u Vojvodini isticali su kulturne i društvene običaje i pobožnosti svoje sredine.
Svečanosti su nazočili brojni ljubitelji znanstvene i lijepe knjige iz akademske zajednice Zagreba i javnog života Republike Hrvatske, među kojima izdvajamo zastupnicu i predsjednicu Odbora za Hrvate izvan RH u Hrvatskom saboru gđu Zdravku Bušić, veleposlanicu Republike Srbije u Hrvatskoj gđu Jelenu Milić, izaslanicu ministra vanjskih i europskih poslova prof. dr. sc. Vandu Babić Galić, predsjednika Upravnog vijeća HMI gosp. Milana Kovača, prodekanicu Filozofskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača, predstavnicu Ministarstva kulture i medija Ivu Mostarčić, i predstavnicu Ministarstva znanosti i obrazovanja gđu Ivanu Prosinečki.
Skup je pisanim putem pozdravio ugledni kulturni djelatnik, pravnik i diplomat Naco Zelić, višedesetljetni predsjednik zavičajnih društava Hrvata iz Vojvodine, čestitajući mlađim naraštajima koji su napisali ova velebna djela.
Izložba „Živa baština“
Program je nastavljen svečanim otvorenjem „Izložbe nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji“ pod znakovitim nazivom „Živa baština“. Nematerijalno blago stručno je obrađeno i u pojedinim knjigama, tako da izložba zrcali živost kulturnoga nasljeđa Hrvata u Srbiji. Izložbu je otvorio Tomislav Žigmanov, raniji ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te aktualni ministar u Vladi Republike Srbije za ljudska i manjinska prava te društveni dijalog.
Izložba „Živa baština“ sadrži 22 elementa bogate nematerijalne baštine iz područja jezika, običaja, glazbe, plesa, tradicijskih umijeća i obrta kao što su: bunjevački i šokački govori bačkih Hrvata, „Dužijanca“, tamburaške prakse, stvaralaštvo u tehnici slame, umijeće izrade šlinga, vinogradarski običaj proslave svetog Vinka (Vincencija) i „kraljci“ u Rumi, Veliko prelo u Subotici, bećarac, ophod betlemaša u Srijemu, golubinačke mačkare, običaj „tuta“ u Plavni, običaj zvonjenja za pokojnike u Surčinu, tradicijsko dvoglasno pjevanje šokačkih Hrvatica iz Monoštora, „polivači“, čuvari Isusova groba, duhovski ophod „kraljica“, bunjevačko momačko kolo, priskakanje Ivanjske vatre, priprema kruha „božićnjaka“, umijeće izrade bunjevačkih i šokačkih papuča (papučoš) i drugo.
Izvođači prigodnog kulturno-umjetničkog programa odjeveni u živopisne narodne nošnje bili su recitator Petar Huska koji je nadahnuto interpretirao na ikavici pjesmu, dok je dojmljivi tradicijski napjev izvela Martina Čeliković,.
Čitalački maraton
U nastavku manifestacije slijedilo je u Maloj dvorani HMI otvorenje impresivne izložbe cjelokupne nakladničke djelatnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata sa više od sedamdeset reprezentativnih monografija iz svih grana ljudske djelatnosti Hrvata u Srbiji, od beletristike, historiografskih sinteza, udžbenika do likovnih monografija i bogate periodike Zavoda od časopisa „Nova riječ“ do „Godišnjaka za znanstvena istraživanja“ i to u čast Zavodove 15. obljetnice svestranog djelovanja. Izložbu je predstavila nazočnoj publici i studentima v. d. ravnateljica ZKVH Katarina Čeliković uz kazivače i čitače na lokalnim idiomima hrvatskoga jezika iz Vojvodine .