Matthias Flacius Illyricus – Leben und Werk / Matija Vlačić Ilirik – život i djelo
piše: Ivica Košak
Ovaj Zbornik radova, koji nije u slobodnoj prodaji, dobili smo zahvaljujući Südosteuropa-Gesellschaft-u e.V. prije tek par mjeseci. 1991. godine pripremljen je prvi međunarodni simpozij o Vlačiću u vrijeme kada je malo tko u našim iseljeničkim krugovima mario za kulturne teme.
Hrvatska kulturna zajednica / Ogranak matice hrvatske Wiesbaden sudjeluje u projektu postavljanja spomen-ploče za Vlačića na mjestu njegove smrti – u Frankfurtu na Majni 2025. godine.
Matija Vlačić proveo je posljednje godine svog života u Frankfurtu na Majni, a umro je u samostanu Bijelih žena u staroj povijesnoj gradskoj jezgri 1575. godine. Iz tog razloga zaslužio je mjesto u gradskoj kulturi sjećanja. Podizanje takve spomen ploče u čast ovog hrvatskog učenjaka, koji je sa svojom obitelji živio i radio i u Frankfurtu na Majni, biti će nedvojbeno i lijep znak europskog razumijevanja.
Djelo Matija Vlačić Ilirik – život i djelo/Matthias Flacius Illyricus – Leben und Werk zbirka je znanstvenih radova koji su nastali na međunarodnom simpoziju u Mannheimu u veljači 1991. godine. Ova publikacija nudi raznolik uvid u život, djelo i trajno značenje Matije Vlačiće Ilirik, jednog od najutjecajnijih teologa i reformatora 16. stoljeća.
Autor radova u knjizi Matija Vlačić Ilirik – Život i djelo su: Josip Matešić, Siegfried Raeder, Ante Bilokapić, Beatrix Schmidt, Ivan Kordić, Annelies Lägreid, Josip Talanga, Franjo Zenko, Jure Zovko i Lutz Geldsetzer.
Vlačić i reformacija:
Članci bacaju svjetlo na Vlačiću središnju ulogu u reformaciji. Istaknuta je njegova beskompromisna predanost čistoći reformacijskih ideala, koja ga je dovela u sukob i s Katoličkom crkvom i s umjerenijim predstavnicima protestantizma. Posebno je naglašena njegova uloga u uspostavljanju protestantske historiografije, posebno kroz njegovo djelo Magdeburških centuriona.
Osim toga, postaje jasna Vlačića predanost promicanju reformacije na južnoslavenskom području. Njegova predanost stvaranju jedinstvenog slavenskog jezika i osnivanju akademije u Regensburgu za studente iz slavenskih krajeva naglašava ovaj aspekt.
Teološki stavovi:
Nekoliko poglavlja posvećeno je Vlačićevim teološkim stavovima. Posebno se detaljno analizira njegovo radikalno razumijevanje istočnog grijeha, koje je stajalo u suprotnosti sa stavovima drugih reformatora poput Philippa Melanchttona i dovelo do kontroverzi unutar reformacije. Vlačić je smatrao da je ljudska priroda potpuno uništena padom čovjeka i da čovjek nije sposoban za dobro djelovanje, što ga je dovelo u opoziciju Melanchtonu i drugima koji su vjerovali u čovjekovu preostalu sposobnost da čini dobro. Ova kontroverza, poznata kao sinergijski spor, podijelila je reformaciju i imala trajan utjecaj na razvoj luteranske ortodoksije.
Jezični doprinosi:
Drugi fokus je na Vlačićevom radu kao lingvista. Detaljno se ispituju njegova nastojanja da razvije jedinstveni južnoslavenski jezik i njegov doprinos standardizaciji hrvatskog jezika. Autori pokazuju da je Vlačić jezik shvaćao kao središnji instrument za promicanje reformacije u južnoslavenskoj regiji i za jačanje kulturne kohezije južnih Slavena. U tom kontekstu posebno se ističe njegova uloga u stvaranju Alphabetum Slavonicum, slavenskog pisma koje se pojavilo u Bibliji za djecu iz 1566. godine.
Doprinos hermeneutici:
Vlačićeva važnost za razvoj hermeneutike, proučavanje tumačenja tekstova, još je jedan fokus knjige. Njegovo djelo Clavis Scripturae Sacrae smatra se prekretnicom protestantske hermeneutike i utjecalo je na rasprave o razumijevanju teksta sve do modernog doba. Vlačić se zalagao za gramatičko-povijesno tumačenje Biblije i naglašavao potrebu razumijevanja teksta u njegovom povijesnom i jezičnom kontekstu. Ova metoda bila je u suprotnosti s tradicijom alegorijske interpretacije Katoličke crkve.
Knjiga nudi opsežan prikaz Vlačićevog života, od djetinjstva u Istri preko školovanja u Njemačkoj do reformatorskog rada. Prilozi analiziraju Vlačićev položaj unutar protestantske ortodoksije i pokazuju da je njegov beskompromisni stav doveo do sukoba s drugim reformatorima. Ispituje se recepcija Vlačićevog djela, kako u ranom novom vijeku, tako i u modernom dobu. Publikaciju karakterizira interdisciplinarni pristup. Baca svjetlo na Vlačićevo djelo i utjecaj iz teološke, lingvističke, povijesne i filozofske perspektive, pridonoseći tako sveobuhvatnom razumijevanju ove složene ličnosti. Knjiga je stoga neophodna za sve one koji se bave poviješću reformacije, razvojem protestantske teologije i intelektualnom poviješću 16. stoljeća.
Zusammenfassung:
Die Publikation zeichnet sich durch ihren interdisziplinären Ansatz aus. Sie beleuchtet das Wirken und die Wirkung von Flacius aus theologischer, linguistischer, historischer und philosophischer Perspektive und trägt so zu einem umfassenden Verständnis dieser komplexen Persönlichkeit bei. Damit ist das Buch unverzichtbar für alle, die sich mit der Geschichte der Reformation, der Entwicklung der protestantischen Theologie und der Geistesgeschichte des 16. Jahrhunderts auseinandersetzen.