Multimedijalnom izložbom obilježili Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje
prilog: Hrvatski glas Berlin/ S.B.
Berlin/ Prigodna izložba fotografija, dokumentarni film, promocija knjige i upaljene svijeće ispred zgrade Veleposlanstva Republike Hrvatske, dio su prigodnog programa upriličenog povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.
Multimedijalnu izložbu “Mirna reintegracija i pravo na dom” u Berlinu, točnije u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu, donijeli su članovi Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije, Branko Pek, predsjednik udruženja, priređivač, glavni urednik i autor izložbe, filma i knjige, te članovi Zajednice, Zoran Kontak, Zlatko Dernaj i Ivan Hodak.
Na početku večeri okupljenima se obratio Veleposlanik Gordan Bakota. Zahvalio je i gostima iz Hrvatske i Hrvatima u Berlinu na dolasku i odazivu zajedno se spomenuti i autentično obilježiti trideset i treću obljetnicu stradanja Vukovara i dati svoj obol onim našim najboljima koji su ginuli za našu domovinu i zamolio za minutu šutnje za sve žrtve, i sve poginule braniteljice i branitelje u cijeloj Hrvatskoj, za sve žrtve rata.
–Svi mi koji smo ovdje u Berlinu, mi kao diplomati ali i vi koji ovdje živite dugi niz godina znate što znači kultura sjećanja. Kultura sjećanja je, rekao bih, temelj naše zapadne civilizacije. Svjedoci smo u Njemačkoj, u Berlinu koliko se pažnje posvećuje svim važnim, ključnim događajima, kada je riječ o ovoj zemlji. To činimo i mi u Republici Hrvatskoj. Zato mi je veliko zadovoljstvo da su s nama naši gosti iz Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije na čelu s gospodinom Pekom s kojima ćemo imati jednu, imam dojam, lijepu večer u kojoj ćemo puno toga čuti o aktivnostima njihove zajednice. Kultura sjećanja je, kada je riječ o ovom danu, kultura sjećanja na one najbolje od naših kćeri i sinova, majki, roditelja koji su dali svoj život, svoj doprinos za sve ono što je uslijedilo nakon tragičnih trenutaka u Vukovaru, Škabrnji, u cijeloj toj tužnoj, sumornoj jeseni 1991. godine. Uvjeren sam da su upravo žrtve Vukovara i Škabrnje doprinijele da samo četiri godine nakon tih tragičnih događaja, nezapamćenih tada u Europi, obranimo našu zemlju, mirno je integriramo i postignemo pobjedu koja je vidljiva i danas jer smo se integrirali u punom smislu, što je bila i zamisao prvog predsjednika dr Franje Tuđmana, da Hrvatska bude demokratska i potpuno integrirana u zapadno društvo. U to doba Hrvatska nije imala puno saveznika, sjetimo se te jeseni 1991., prisjećamo se i gledamo i radimo paralele sa zbivanjima danas u Europi i svijetu koja su isto tako, mogu reći, u dobroj mjeri dramatična, i vidimo i pomažemo našim prijateljima u Ukrajini jer smo sve to mi prošli tada. Tada je Vukovar bio Mariupol, one iste scenarije koji su se zbivali 91. godine u Hrvatskoj, dakle, to danas vidimo u Ukrajini i nekim drugim dijelovima Europe. Hrvatska nije imala saveznika, bilo ih je vrlo malo, i to su iznijeli svi ti hrabri ljudi zbog kojih smo mi danas ovdje, da se prisjetimo svih žrtava koje su omogućile da danas možemo živjeti u miru, u slobodi i s dobrim razvojem. Želio bih reći da je kultura sjećanja iznimno bitna da bi upravo prenosile te povijesne informacije i ono što nas čini hrvatskom i pobjedničkom zemljom, na mlađe generacije, i to i činimo. Zbog toga mi je jako drago da danas imamo naše goste iz Osječko-baranjske županije, Zajednicu povratnika jer ćete, svi ćemo puno toga naučiti o onome što se zbivalo tih dana, kakva je bila patnja i bol hrvatskog naroda pa sve do trenutaka kada smo ostvarili jednu veliku diplomatsku pobjedu o kojoj će nam reći naši dragi prijatelji, a to je bila mirna integracija istočne Slavonije. Dakle, imamo Erdutski sporazum, imamo velike napore koje su učinili tu mirovnu operaciju možda i ponajbolju, najuspješniju mirovnu operaciju u Europi, koja je završila s uspjehom, koja je završila tako da smo integrirali našu domovinu bez žrtava. U tom pogledu Zajednica povratnika je učinila jako puno. Meni je jako drago da možemo prenijeti takve informacije na mlađe generacije i također da se mi možemo dodatno informirati o onome što su bili ključni trenuci tada za Republiku Hrvatsku. Na kraju bih želio reći da obilježavamo Vukovar i Škabrnju, taj jedan, tragičan ali ključan trenutak u novijoj hrvatskoj povijesti, na način da uvijek imamo goste iz Hrvatske i nastavit ćemo tu tradiciji. Prošle godine bile su žene, braniteljice iz Vukovarsko-srijemske županije koje su nam predstavile svoje radove a ove godine ćemo čuti više o tome kakav je rad Zajednice povratnika i što se to zbivalo u našoj domovini 91. godine s pogledom prema naprijed i željom da kroz kulturu sjećanja prenosimo važne informacije na buduće nove generacije, rekao je između ostalog veleposlanik Bakota.
Multimedijalna izložba koju su donijeli članovi Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije, multimedijalna je u pravom i punom smislu te riječi. Pored fotografija od kojih svaka pojedinačna i u više od tisuću riječi opisuju tragične i povijesne dane, posljedice napada i egzodus hrvatskih prognanika i želju za povratkom u svoj dom a čiji su autori Branko Pek i dr.sc. Ana Holjevac Tuković, predstavljen je i dokumentarni film o mirnoj integraciji, autora Branka Peka koji svojom dokumentacijom, činjenicama i autentičnim fotografijama ostavlja veliki dojam na gledatelje a to se dogodilo i u Berlinu.
Potom je predstavljana i knjiga “Pravo na dom”, grupe autora a priređivači su Branko Pek i dr Slobodan Lang. Knjiga se sastoji od devet poglavlja i na 360 stranica, kroz 44 autora i dva urednika postaje vrijedno djelo posvećeno životu prognanih i njihov povratak. Ta svojevrsna monografija, kronika zbivanja kroz fotografije i zbirke sjećanja, omogućava da se sačuva sjećanje na ne tako danu prošlost, vrijeme i ljude. Mirna integracija završena je 15.01. 1998. godine. Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije osnovana je 1992. godine s ciljem okupljanja ljudi i što bržeg povratka u svoja mjesta, svoj dom. Multimedijalna izložba nastala je iz potrebe sačuvati kulturu sjećanja, oduprijeti se izjednačavanju žrtve i počinitelja i strategiji zaborava. Recenzije na knjigu “Pravo na dom” iz pera dr Anđelka Milarovića i dr.sc. Zlate Živković.-Kerže, znanstvene savjetnice u Hrvatskom institutu za povijest pročitali su Mladen Nimac, prvi tajnik u Veleposlanstvu RH i koautor knjige, Branko Pek.
Zajednica povratnika iz Osječko-baranjske županije, a preko predsjednika Branka Peka zahvalila je na gostoprimstvu koje, rekoše, tako toplo nisu do sada nigdje drugdje doživjeli. Veleposlaniku i njegovim suradnicima, Mladenu Nimcu i Marini Perković darovali su prigodne darove, među kojima je i umjetničko djelo, slika vodotornja, ulje na platnu, autora Nevenka Letića iz Belog Manastira.
I prije nego su posjetitelji okružili Branka Peka i potražili i potpis na knjigu, te nastavili druženje uz osvježenje i koji zalogaj, veleposlanik Gordan Bakota je, uz nazočnost gostiju iz Hrvatske i voditelja HKM Berlin, fra Zvonka Tolića, zapalio svijeće ispred zgrade Veleposlanstva Republike Hrvatske, povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.
Neka se ova tradicija posjeta vrijednih gostiju, očevidaca i sudionika ključnih, povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i paljenje svijeća ispred zgrade Veleposlanstva Republike Hrvatske u znak empatije, pijeteta ali i ponosa, upiše u kulturu sjećanja Hrvata u Berlinu i nastavi i dalje.
…