Miljenka Koštro
Hladni ljudi
hladne duše
o miru zbore
a u rukama kosiriće nose
u hladni rat vode
pohlepom prekrivaju
tragove krvi
Fortuni po svome
crnu halju kroje
Dok vampiri plešu
vlakovi prolaze
u sive nedoglede
odnose sudbine
a satovi se odriču vremena
Želim okasniti
opirati se
vratiti se nekom
mirisnom proljeću
družiti se s pčelama
i cvjetati u bojama sunca