Akademije Europske unije, među njima i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, uputile su otvoreno pismo u kojem pozivaju na stvaranje jačeg Okvirnog programa za istraživanje i inovacije budući da su europska ulaganja u istraživanja i inovacije znatno manja u odnosu na SAD i Kinu. Pismo je upućeno predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, povjereniku za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu Piotru Serafinu, povjerenici za startupove, istraživanje i inovacije Ekaterini Zaharievoj i predsjedniku Europskog vijeća Antoniu Costi.
OTVORENO PISMO
izvor: Služba za odnose s javnošću i medije Uprave HAZU/ Marijan Lipovac
Slika o sebi i vanjska percepcija se razlikuju – Europa je izgubila vodeću poziciju na području istraživanje i inovacije. Na različitim ljestvicama europska sveučilišta nalaze se u srednjem rangu, izdvajanja za istraživanje i inovacije u EU su znatno niži od troškova njezinih globalnih konkurenata, broj publikacija s velikim utjecajem opada, kao i broj prijava patenata. Europa pada, a prestižu ju SAD, Kina i drugi. Općenito, Europa premalo ulaže, a posebno u istraživanje i inovacije.
Brojke su poziv na uzbunu za Europu i svatko tko ih pročita shvatit će potrebu ovih preporuka: Trebamo više ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije.
Istraživanje promiče inovacije, a inovacije su ključne za prosperitetno gospodarstvo koje je ključno za zeleni plan i očuvanje socijalne države. Preporuke Marija Draghija naglašavaju tu vezu, kao i izvještaj Enrica Lette.
To je u jesen 2024. istaknula skupina od 15 stručnjaka predvođena bivšim portugalskim ministrom istraživanja Manuelom Heitorom, a naslov njihovog konačnog izvješća postao je program “Uskladiti, djelovati, ubrzati – Istraživanje, tehnologija i inovacije za jačanje europske konkurentnosti”.
“Usklađivanje” znači rigorozno poboljšanje koordinacije s drugim fondovima i s pojedinačnim državama članicama EU; “djelovati” jasno znači vraćanje na vozačko sjedalo; a “ubrzati” ne ostavlja nikakvu sumnju da moramo ubrzati, da moramo radikalno pojednostaviti financiranje, a iznad svega da moramo postati brži u prijenosu rezultata istraživanja u opipljive, gospodarski relevantne rezultate.
Od 12 preporuka Heitorovog izvještaja izdvajaju se tri središnja zahtjeva:
1. Učinite Europu globalno konkurentnom, sigurnom, održivom i otpornom omogućavanjem izvrsnosti u istraživanjima, utjecajnijim inovacijama i tehnološki poboljšanjima kroz sveobuhvatan i snažan okvirni program. Program bi trebao uključivati poticaje za cjelokupno istraživanje i kontinuirane inovacije i trebao bi se suprotstaviti opadanju kompetitivnosti Europe.
2. Jak okvirni program zahtijeva značajna financijska sredstva. Heitorov izvještaj predlaže proračun za FP10 za razdoblje 2028.-2034. u iznosu od 220 milijardi eura. Osnovni zahtjev temelji se na prethodnom iskustvu s prijedlozima koje su primili ERC, EIC, projekti suradnje i partnerstva, njihova kvalitativna procjena i pretpostavka pravednih kvota odobrenja. Izvrsnost u istraživanjima zahtijeva izvrsno financiranje.
3. Ukupna istraživačka snaga Europe određena je istraživačkom snagom država članica EU. A okvirni program, koliko god bio jak, ne može nadoknaditi nedostatke pojedinih država članica. Potrebni su nam mehanizmi koji aktiviraju nacionalne istraživačke sustave, kako bi Europa snažno vukla zajedno. Moramo poticati privlačno i uključivo istraživanje i inovacije ekosustava u EU osiguravanjem ambicioznih nacionalnih planova i ulaganja u istraživanje i inovacije kroz proces Europskog semestra, uključujući korištenje strukturnih fondova i instrumenata koji podržavaju proces sustizanja.
Vodeće europske znanstvene akademije u potpunosti podržavaju ciljeve Heitorova izvješća i njegove ključne zahtjeve: izvrsnost u istraživanju koje utire put kompetitivnoj Europi.
Dolje potpisane akademije znanosti i mreže akademija više su nego voljne pružiti daljnje savjete Europskoj komisiji, Europskom vijeću i Europskom parlamentu na temelju svoje stručnosti i iskustva. Štoviše, znanstvene akademije pridonijet će unapređenju svojih nacionalnih istraživačkih sustava s ciljem jačanja Europskog istraživačkog prostora kao takvog.
Ukratko, europske znanstvene akademije spremne su se uskladiti, djelovati i ubrzati u korist izvrsnosti u istraživanjima i inovacijama. Pozivaju institucije EU da učine isto.
Potpisnici:
Académie royale de Belgique ● Akademija u Ateni ● Accademia delle Scienze di Torino ● Accademia Nazionale dei Lincei ● Accademia Nazionale di Medicina ● ALLEA ● Austrijska akademija znanosti ● Berlinsko-brandenburška akademija znanosti ● Znanstveno društvo Braunschweig ● Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ● Ciparska akademija znanosti, književnosti i umjetnosti ● Češka akademija znanosti ● Danska akademija tehničkih znanosti ● Njemačka nacionalna akademija znanosti Leopoldina ● Federacija europskih medicinskih akademija ● Francuski nacionalni centar za znanstvena istraživanja ● Mađarska tehnička akademija ● Mađarska akademija znanosti ● Mađarska mlada akademija ● Poljska mlada akademija ● Kraljevska danska akademija znanosti i književnosti ● Kraljevska akademija nizozemskog jezika i književnosti ● Reial Acadèmia de les Ciències i les Arts de Barcelona ● Royal Irish Academy ● Kraljevska nizozemska akademija umjetnosti i znanosti ● Kraljevska švedska akademija znanosti ● Saska akademija znanosti u Leipzigu ● Inženjerska akademija Slovenije ● Slovenska akademija znanosti i umjetnosti ● Savez njemačkih akademija znanosti i humanističkih znanosti ● Mlada akademija Belgije-Flandrije ● Mlada akademija Španjolske