Martinje u Wiesbadenu: Susret zajedništva, sjećanja i nove inspiracije
prilog: Ivica Košak
„Wiesbaden, 16. studenog 2025.“ – Hrvatska kulturna zajednica / Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu (HKZ/OMH-Wi) nastavila je svoju dugogodišnju tradiciju proslave Martinja, blagdana svetog Martina, u nedjelju 16. studenog 2025. godine.
U vedrom, sunčanom poslijepodnevu, članovi i prijatelji zajednice okupili su se kako bi obilježili ovaj važan dan, koji u hrvatskoj tradiciji simbolizira ne samo krštenje mladog vina, već i „zajedništvo, milosrđe i prigovor savjesti“ [1].
Kontinuitet tradicije i uloga zajedništva
Susret je protekao u ugodnoj i opuštenoj atmosferi, uz neizostavnu kavu i bogatu ponudu domaćih kolača, za koje su se i ovoga puta pobrinule marljive članice društva. Ova proslava Martinja još je jednom potvrdila „kontinuitet i vitalnost“ HKZ/OMH-Wi, koja već desetljećima služi kao kulturno i društveno sidro za Hrvate u Wiesbadenu i okolici.
Iako je kronologija svih dosadašnjih susreta duga i bogata, svako Martinje predstavlja novi pečat u povijesti Zajednice, potvrđujući njezinu ulogu u očuvanju hrvatskog jezika, kulture i identiteta u iseljeništvu. Etika solidarnosti i ‘dijeljenje plašta’ u 21. stoljeću, izravno nas vraća na najpoznatiji čin svetog Martina iz Toursa: trenutak kada je, kao rimski vojnik, prepolovio svoj plašt i polovicu dao promrzlom prosjaku, rekao je Ivica Košak, predsjednik društva..
Ovaj čin nije bio puko milosrđe; bila je to lekcija o solidarnosti. Martin nije dao svoj višak, već je podijelio ono što mu je bilo nužno – polovicu vlastite topline. Time je postavio temelj za etiku koja nadilazi dobročinstvo i ulazi u sferu suosjećanja i zajedničke odgovornosti.
Danas, u 21. stoljeću, suočeni smo s globalnim izazovima koji zahtijevaju upravo takvo “dijeljenje plašta”: od masovnih migracija i rastućeg siromaštva do klimatske krize koja najviše pogađa najranjivije.
Postavljamo pitanje: Kako se Martinov čin dijeljenja plašta s potrebitim može primijeniti na suvremene izazove? Je li dovoljna individualna gesta, ili je potrebna sistemska promjena u našem pristupu resursima, bogatstvu i globalnoj pravdi?
Pozivam vas da razmotrite: Što je naš “plašt” danas – materijalno bogatstvo, vrijeme, znanje, utjecaj – i kako ga možemo podijeliti da bismo bili dostojni Martinovog nasljeđa? Bio je uvod u raspravuu raspravu o višestrukoj ulozi svetog Martina: Od milosrđa do prigovora savjesti
Predsjednik Zajednice, u prigodnom govoru, istaknuo je „višestruku ulogu svetog Martina iz Toursa“, čiji blagdan Martinje slavimo. Osvrnuo se na povijesni kontekst i naglasio da Martin nije samo simbol milosrđa – čina dijeljenja plašta sa siromahom – već i „predak svakog mirotvorca“ [1].
Posebno je istaknut njegov „iskorak protiv sudjelovanja u ratu“, kada je, kao rimski vojnik, izgovorio: „”Ja sam vojnik Kristov, ne smijem više ratovati.”„ [1] Predsjednik je naglasio da je taj čin, poznat kao „prigovor savjesti“, i danas snažna poruka o važnosti moralne odluke i afirmacije mira u vremenu podjela i neizvjesnosti.
Počast preminulom kolegi Ranku Ćetkoviću
Središnji dio susreta bio je posvećen sjećanju na „Ranka Ćetkovića“ (1943.–2025.), dugogodišnjeg člana, prevoditelja i pjesnika, koji je preminuo početkom godine. Njegov odlazak ostavio je veliku prazninu, a članovi su mu odali počast prisjećajući se njegove „skromnosti, intelektualne radoznalosti i uloge tihog čuvara riječi“ [3].
Ćetković je bio most između kultura, prevodeći njemačke autore poput Bertolta Brechta i Hansa Magnusa Enzensbergera na hrvatski, te promovirajući južnoslavensku književnost u Njemačkoj. Njegovo nasljeđe nedavno je predstavljeno i na Frankfurtskom sajmu knjiga 2025., gdje je HKZ/OMH-Wi predstavio zbirku njegove poezije, koju su uredile Aleksandra Brnetić i prof. Dunja Vejzović Crnković [2].
Počasno članstvo za Sonju Breljak i najava knjige
Na prijedlog Predsjedništva, donesena je odluka o dodjeli „počasnog članstva Sonji Breljak“, novinarki i aktivistici iz Berlina. Ovim činom Zajednica je prepoznala i nagradila njezin dugogodišnji rad i predanost u promicanju hrvatske kulture i identiteta u dijaspori, posebno kroz medij „Hrvatski Glas Berlin“ [4].
Tom prilikom najavljena je i njezina nova knjiga, zbirka priča iz života migranata. Ova knjiga, koja će zasigurno postati važno svjedočanstvo o iskustvima hrvatskih iseljenika, nastavlja se na teme koje HKZ/OMH-Wi aktivno obrađuje u svojim publikacijama.
Osvrt na promociju na Frankfurtskom sajmu knjiga 2025.
Frankfurtski sajam knjiga, jedan od najvećih svjetskih sajmova, poslužio je kao iznimno važno simboličko mjesto za Hrvatsku kulturnu zajednicu / Ogranaka Matice hrvatske u Wiesbadenu (HKZ/OMH-Wi), čime je uspješno izgrađen simbolički most između domovine i iseljeništva. Promocija, koju je organizirala HKZ/OMH-Wi u subotu, 19. listopada 2024. godine, unutar hrvatskog nacionalnog štanda, predstavila je dvojezični časopis Riječ (br. 69/70) i posebno izdanje Izbor (br. 2/2024).
Središnji dio ovog uspješnog nastupa bila je recenzija posebnog izdanja Izbor 2, 2024.. Ovo izdanje detaljno je posvećeno “Iskustvima, identitetu i doprinosu hrvatskih iseljenika u Njemačkoj”. Časopis donosi dvadeset osobnih svjedočanstava istaknutih članova zajednice, od dugogodišnjih aktivista poput Maja Runje, političara poput Dr. Marije Orlović i Dr. Slavka Lebana, do kulturnih djelatnika i umjetnika poput Edvina Bukulina i Marina Ribarića. Navedeni intervjui pružaju dragocjen uvid u život, izazove i uspjehe dijaspore, naglašavajući značaj kulturnog angažmana, političke participacije i umjetničkog izražavanja kao sredstva afirmacije identiteta u multikulturalnom okruženju.
Arhivska vrijednost izdanja Izbor 2, 2024. je iznimna, ležeći u njegovoj sposobnosti da dokumentira povijesne činjenice i društvene kontekste hrvatske dijaspore. Publikacija je nastala kao prilog za suradnju u europskom programu AtoM (Arhivi i tragovi migracija), koji se provodi u sklopu EU projekta Kreativna Europa. Kroz obuhvaćanje osobnih iskustava i aktivnosti, dokument postaje nezaobilazan izvor za proučavanje migracijskih obrazaca i transnacionalnih veza.
Nastup na Frankfurtskom sajmu knjiga potvrdio je važnost HKZ/OMH-Wi i časopisa Riječ kao aktivnog sudionika u očuvanju i prenošenju kulturnih vrijednosti. Prikazujući Izbor 2, 2024., koji dokumentira povijest, identitet i doprinose specifične zajednice, sajam je poslužio kao platforma za afirmaciju uloge dijaspore i njezine nezamjenjive uloge u europskom kontekstu.
Kulturni program: Sevdah u Wiesbadenu
Kulturni dio programa obogatio je „Senad Ajanović“, koji je izveo pjesmu „”Azra”„. Pjesma, koju je napisao njemački pjesnik „Heinrich Heine“ (1797.–1856.), poznata je i raširena kao „sevdah“ [6].
Izvedba je podsjetila na bogatu tradiciju sevdalinke, urbane tradicionalne bosanske ljubavne pjesme, čiji korijeni sežu od 15. do 19. stoljeća. Sevdah, koji se prevodi kao “crna žuč” ili melankolija, a u prenesenom smislu kao “ljubavna čežnja”, kolektivno je nasljeđe svih konfesionalnih i etničkih skupina Bosne [6]. Ajanovićeva izvedba poslužila je kao emotivni završetak susreta, povezujući hrvatsku i bosansku kulturnu baštinu u duhu zajedništva i sjećanja.
Izvori
[1] [ULOGASVETOGMARTINA.docx] Uloga Svetog Martina – Između savjesti, milosrđa i tradicije.
[2] [Hrvatskariječnasvjetskojpozornici.docx] Hrvatska riječ na svjetskoj pozornici: Nastup HKZ Wiesbaden na Frankfurtskom sajmu knjiga 2025.
[3] [InmemoriamRankoĆetković_Košak&Brnetić.docx] In memoriam: Ranko Ćetković (3. 10. 1943. – 19. 1. 2025.).
[4] [SonjaBreljakMunsterdamm1612169Berlin.docx] Čestitamo Sonji Breljak na dodjeli počasnog članstva.
[5] [RezensionderZeitschriftIzborNr.2,2024.docx] Rezension der Zeitschrift Izbor Nr. 2, 2024.
[6] [KonzertSevdah2005.jpg] Plakat za koncert Sevdah 2005. (s informacijama o sevdahu i pjesmi “Azra”).
