Hrvatske knjige na Frankfurtskom sajmu knjiga 19. – 23. listopada 2022.
piše: Aleksandra Brnetić
Foto: HGK
“Nakon dvije godine pauza vraćamo se na najveći sajam knjige, medija i ideja u svijetu biznisa povezanog s izdavačkom industrijom. Kao Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore koordiniramo nacionalni štand koji financira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Na nacionalno, jasno prepoznatljivom štandu, koji je na 38 kvadrata, bit će izložena recentna produkcija, to znači nova, ovogodišnja produkcija, ali i iz zadnje dvije godine kad nas nije bilo. 24 nakladnika izložit će 160 naslova i to je 160 knjiga koje mogu biti predmet interesa na stranom tržištu.”, kaže Slavko Kozina, koji je krajem lipnja ove godine ponovno izabran za predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara, tog ceha važnog za hrvatsku kulturu i civilizaciju.
Četrdesetgodišnji Kozina, po struci ekonomist, a poslom na mjestu direktora prodaje i marketinga u nakladničkoj kući Naša djeca iz Zagreba, što se o potrebama najmlađih čitatelja brine tamo još od daleke 1948. godine, usmjerenje na strana tržišta obrazlaže temeljnim karakterom i najbitnijim usmjerenjem frankfurtskog sajma:
“Oni ljudi koji su poslovno vezani uz sajmove za maloprodaju ne znaju da je frankfurtski sajam poslovni sajam bar što se tiče ne-njemačkih zemalja. U Frankfurtu se prodaju prava za distribuciju i kupovanje u trećim zemljama. Dakle, u Frankfurtu se prodaje hrvatska književnost i publicistika i hrvatske dječje knjige i slikovnice.”
Knjige, fikcionalne i nefikcionalne, koje će se strancima nuditi na prodaju, odnosno na prevođenja pa time i izdavanje, rezultat su izbora organizacijskog odbora Ministarstva kulture i medija, a na prijedlog Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog društva dječjih pisaca i književnika.
Od fikcionalnih sadržaja sve su to romani koji su u zadnje tri godine dobili jednu od značajnih nacionalnih nagrada, neki i više nagrada: Zemlja bez sutona Marije Andrijašević, Putujuće kazalište Zorana Ferića, Voda paučina Nade Gašić, Vošicki Marka Gregura, Nadohvat Ene Katarine Haler, Okretište Damira Karakaša, Crvena voda Jurice Pavičića, Mladenka kostonoga Želimira Periša, Sine idemo kući Ivice Prtenjače i Ljeta s Marijom Olje Savičević Ivančević.
Od nefikcionalnih izdanja, onih čiji autori pišu o stvarnim događajima, a događaji im se temelje na činjenicama, nudi se knjiga Ne možeš ti to Borisa Perića i Tomislava Pletenca, Ljubav oko svijeta Davora Rostuhara, Potresi: divovi koji se ponekad bude Hrvoja Tkalčića i Magija na hrvatskome povijesnome prostoru Denivera Vukelića.
Inozemni nakladnici, urednici i zastupnici, odnosno literarni agenti imat će tako priliku upoznati se s rezultatima poticajne sheme za prijevode hrvatskih autora na strane jezike u izboru nakladnika knjiga za prošlu i ovu godinu. Drugim riječima, uz ponudu ide i poticaj, dakako financijske naravi. Hrvatska će financirati prijevode hrvatskih autora na strane jezike u izboru nakladnika knjiga izdanih 2021. i 2022. godine.
Osim ovih knjiga u žarištu ovogodišnje promocije i ponude su i ilustratori knjiga. O tome Slavko Kozina:
“Uz to ćemo imati petnaest ilustratora, predstavljenih s ilustracijama njihovih matičnih udruga. Inače, hrvatska ilustracija je jako konkurentna. Ona je trajno i kontinuirano prisutna u svim segmentima danas vrlo razgranate inozemne ilustratorske scene. Pa kako je ovo naše dȏba dȏba digitalnih rješenja, online rješenja, koja su prisutna na internetu, i kako slike uvijek govore više od riječi, a ilustracija o identitetu naroda, ona nam je brend zemlje na materijalan, snažan, priopćiv, ali i koristan način.”
Listu ilustratora čine: Klasja Habjan, Hana Vrca, Klara Rusan, Vanda Čižmek, Ivan Stanišić, Vedran Klemens, Manuel Đumberac, Ivana Guljašević, Agata Lučić, Ivana Pipal, Stipan Tadić, Hana Tintor, Vendi Vernić, Andrea Petrlik Huseinović i Dominik Vuković.
Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara osvrnuo se i na hrvatsku dijasporu i na njen interes:
“Nadamo se da će naša dijaspora na štandu prepoznati izdanja koja su predmet njihovog interesa, a ne nudimo ih stranim kupcima jer te knjige ne možemo plasirati u Francusku, Španjolsku i na druge kontinente naprosto zato što se radi o temama vezanim za ideju nacije i za aktualne teme. Obećajem da će biti svega. Pazimo na to da posjetitelji našeg štanda nađu svaki nešto za sebe te da stoga bude zanimljivih publicističkih rješenja, stripova, dječjih slikovnica. U svakom slučaju kompletna ponuda je pod jednim zajedničkim nazivnikom: Dobro, kvalitetno i novo.”
Na sajmu, koji ove godine ugošćuje Španjolsku i njenu književnost, tri su hrvatska štanda, razmještena u dva paviljona, u četvorki i trici. Štand Hrvatske gospodarske komore kolektivni je štand Zajednice nakladnika i izdavača i na njemu su knjige svih njenih članica, svih dvadeset i četiri nakladnika, a nalazi se u paviljonu 4.0 / F 40. Dvije nakladničke kuće, Fraktura iz Zaprešića i Dječja knjiga iz Zagreba, imaju još svaka svoj posebni štand. Fraktura je također u prizemlju četvorke, na adresi: 4.0 / B 83, a Dječja knjiga Kašmir-prometa tradicionalno je u trici, zajedno s ostalim nakladnicima za djecu i mladež i može ju se naći na štandu: 3.0 / E 127.
U Frankfurtu je lako doći do (vele)sajma jer posjetitelje vode prepoznatljivi putokazi do ulice Ludwig-Erhard-Anlage 1, na jugu Westenda, 60327 Frankfurt am Main, a plan sajma s paviljonima nalazi se na: https://catalog.services.book-fair.com/de/gelaendeplan/
Ulaznica za jedan dan košta 25 eura, a s popustom 15 eura.
Nema pandemijskih ograničenja!
Ovogodišnji sajam, na kojem će nastupiti 4000 izlagača iz 95 zemalja i koji na 20 adresa diljem grada organizira Bookfest 2022, popratnu večernju manifestaciju s 40 priredaba, još nije ni počeo, Slavko Kozina već razmišlja i planira za iduće dvije godine:
“Ima još jedan detalj, a to je da je sljedeće godine zemlja partner Slovenija. Jako je važno da prokolaju te veze, i nakladničke i uredničke sa Slovencima. Jer kod jednog tako velikog nastupa, kao što je Frankfurtski sajam knjiga, događa se i razmjena ideja. Kad vam je zemlja gost, kad je zemlja u fokusu, na malu zemlju kao što je Slovenija, mogu se u programskom dijelu nasloniti i susjedi koji su povezani zajedničkim prostorom i zajedničkim temama. Stoga pretpostavljam da će za 2024. biti prostora za ozbiljniju i konkretniju promociju hrvatske književnosti, i ne samo književnosti. Na kraju krajeva, ta zona interesa gotovo je pa ista, ti mitteleuropski pristupi su isti. Mi ih doduše začinimo malo s Mediteranom, odnosno onim panonskim dijelom, ali i balkanskim – od tog ne treba bježati!, a to je ono što oni nemaju. Ima Balkana i u Sloveniji, pa i u Beču. Kad bude predstavljanje Slovenije i njezine kulture, koja će se pokazati svijetu, to će biti dobra prilika da se naslonimo.
I da se malo našalim za kraj. Evo, kako nas percipiraju neki koji dođu k nama: „Sjajna vam je zemlja, bila sam u Hrvatskoj na moru, to Međugorje je fenomenalno, Mostar vam je isto fini, e a Boka Kotorska!, baš sam se oduševila. I na kraju sam završila u Dubrovniku. Uvijek ću se vratiti.“ Dakle, ta dama je prošla tri uzemlje, ali ona nema pojma da je prošla tri zemlje. Što hoću time reći? Da nas stranci uglavnom percipiraju kao jednu zonu. Kad dođete Kinezu i kad kažete Hrvatska, Slovenija, Slovačka, Mađarska, to je njima sve isto.”
