„Svjetovima hrvatskih povratnika“, multimedijska izložba autorice Jasne Čapo iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (snimateljica i montažerka: Flora Lennihan Ljubimir, vizualni identitet: Barbara Majnarić), uz potporu Ministarstva demografije i useljeništva RH do 21. svibnja je bila izložena u Hrvatskoj matici iseljenika a u Tjednu Hrvata izvan Hrvatske, od 26. – 31. svibnja, bit će u prostorima HKD Napredak, Bogovićeva 1, Zagreb. Otvorenje izložbe je u utorak, 26. svibnja u 18 sati. /Uredništvo/
tekst: dr. sc. Jasna Čapo
Izložba „Svjetovima hrvatskih povratnika“ nastala je kao nusproizvod moga višedesetljetnoga znanstvenoistraživačkog rada među hrvatskim iseljenicima i povratnicima. Kako je doseg znanstvenih radova pa i knjiga relativno malen, odlučila sam prezentirati dio prikupljene građe široj javnosti, s namjerom da na pristupačan i zanimljiv način predstavim hrvatsku iseljeničku populaciju koja se odlučila vratiti u Hrvatsku.
Iz ogromne građe kojom raspolažem – ona obasiže preko 120 biografskih priča iseljenika-povratnika i njihovih potomaka koji se naseljavaju u Hrvatskoj – za prezentaciju sam izabrala dvanaest priča osoba koje su se vratile u Hrvatsku od 1990-ih do danas. Izložba obuhvaća fotografije iz zemalja u kojima su živjeli prije povratka, rezime njihova migracijskog iskustva s mojom interpretacijom i isječaka iz video snimke razgovora koje smo vodili. Svi video zapisi su dostupni na youtube kanalu Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Bogatstvo osobnih iskustava predstavljeno u dvanaest priča ocrtava svu raznolikost hrvatskoga iseljeništva, okolnosti i vrijeme njihove emigracije ili emigracije njihovih roditelja ili predaka, države u koje su se uselili ili u kojima su živjeli, motive njihova povratka odnosno odluke da žive u Hrvatskoj, te, naposljetku, način na koji svojim djelovanjem pridonose društvu, kulturi i ekonomiji u zemlji.
Razlozi emigriranja među najstarijim iseljeničkim kohortama (1950-ih i ranih 1960-ih) kombinacija su ekonomskih i političkih motiva. Ekonomski motivi karakteriziraju kohortu iseljenika kasnih 1960-ih i 1970-ih, no javljaju se i kasnije, među mladim ljudima koji napuštaju Hrvatsku od 2010. do danas. Među motivima iseljavanja u svim dekadama nalazi se i obrazovni motiv, pa će tako i jedan liječnik, i ekonomist zainteresiran za tehnološke inovacije ili mlada djevojka kojoj se pružila prilika završiti gimnaziju izvan zemlje emigrirati u SAD 1950-ih, 1980-ih i krajem 1990-ih. Iseljenici predstavljeni na izložbi živjeli su u Australiji, Kanadi, SAD-u, Njemačkoj, Peruu, Argentini i Irskoj. Destinacije njihova iseljavanja dobro reflektiraju razdoblje iseljavanja; npr. Njemačka je karakteristička zemlja useljavanja prije pedesetak godina; Irska tijekom posljednjih petnaestak godina, premda je Njemačka i nadalje država u koju se Hrvati najviše iseljavaju.
Kamo god otišao, iseljenik odlazi s mišlju da će se vratiti. Ipak, vraća se tek manji dio ljudi. Ponekad se povratak dogodi tek u generacijama rođenima u iseljeništvu. Djeca i (pra)unuci realiziraju nikad dosanjani san svojih predaka o povratku i dolaze živjeti u zemlju koju su poznavali možda samo kroz nostalgična sjećanja svojih roditelja, baka i djedova. Za neke iseljenike povratak ima smisao zaokruživanja životnoga puta, za druge ispravljanja nepravde nanesene njima ili njihovim precima, za treće utjelovljuje traganje za pripadanjem i nasljeđem. Snažna emocija i osjećaj pripadnosti sastavni su dio brojnih odluka o povratku; iseljenici i njihovi potomci na poseban način vole Hrvatsku. Za neke je odluka o povratku manje dramatična i predstavlja tek jednu fazu na životnome putu. Može je potaknuti avanturizam, znatiželja, želja za promjenom i osamostaljivanjem, životna prekretnica, ljubav, obiteljski razlozi, otkriće privlačne kulture življenja u Hrvatskoj, poslovni plan. Motivi nisu isključivi, pa će, primjerice poslovno ulaganje biti vezano za emociju prema zavičaju.
Izložba tematizira i potencijalni doprinos povratnika hrvatskom društvu. Neki donose znatan financijski, a drugi obrazovni kapital. Treći dolaze s mekim vještinama i neformalnim znanjima, s drugačijim načinom razmišljanja i radnom etikom. Neki pronalaze smisao u društvenom djelovanju, neki ulažu novac stečen izvan zemlje u nedostatnu infrastrukturu u zavičaju… Obogaćeni iskustvom života drugdje i oboružani samosviješću da sve mogu, mladi povratnici s optimizmom promatraju svoju budućnost u Hrvatskoj. Svi savjetuju mladima da barem nakratko iskušaju život izvan domovine.
Naposljetku, izložbom želim bolje upoznati hrvatsku javnost s iseljenicima i povratnicima. Predstavljanje raznolikih iseljenika/povratnika iz gotovo svih krajeva Hrvatske, ljudi sličnih građanima bez migracijskog iskustva, ima za cilj smanjivanje nesporazuma i uklanjanje stereotipnih predodžbi jednih o drugima, za koje vjerujem da su rezultat uzajamnoga nedovoljnog poznavanja. To je jedna od važnih namjera izložbe.
…
Akademkinja Jasna Čapo znanstvena je savjetnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Autorica je dviju nezaobilaznih knjiga o hrvatskoj tradicijskoj kulturi – Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka i Hrvatski uskrsni običaji. Uz bavljenje klasičnim temama hrvatske etnologije (povijest obitelji, običaji, seoska društvenost) godinama istražuje izbjegličke, radne i povratničke migracije. Knjige iz tog tematskog opusa objavljene su u Hrvatskoj (Srijemski Hrvati; Dva doma) te u SAD-u (Strangers Either Way) i Njemačkoj (Zwei Zuhause). U pripremi je nova knjiga o povratku Hrvata raznih iseljeničkih generacija u domovinu radnoga naslova Ljubavna pisma domovini: iseljenici i povratnici.
…
Jedna od dvanaest priča koje donosi izložba “Svjetovima hrvatskih iseljenika” autorice Jasne Čapo. I ostale, vrlo inspirativne priče, dijelove izložbe, objavit ćemo narednih dana a sve ih možete pogledati na izložbi u HKD Napredak, Bogovićeva 1, Zagreb, od 26. – do 31. svibnja.
