U Muzejskoj zoni Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman očekuje vas lijepa muzejsko-putnička priča o hrvatskoj trobojnici i grbu.
tekst: Aleksandra Brnetić
foto: Hrvatski povijesni muzej, Facebook: Kraljevina Hrvatska
Napuštate li ovih dana Zagreb avionom, na Tuđmanu ćete se jednoga trenutka, htjeli vi to ili ne, vjerovali vi meni ili ne, naći u muzeju. U Muzejskoj zoni Međunarodne zračne luke Zagreb, smještenoj nakon što se prođe sigurnosna kontrola, u putničkom vas terminalu očekuje jedna lijepa muzejsko-putnička priča o hrvatskoj trobojnici i grbu. Na otvaranju je prekjučer, u četvrtak, 9. lipnja, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar istaknula sljedeće:
“Zastava simbolizira identitet, povijest i tradiciju države te zajedništvo i ponos njezinih građana. Posebno valja istaknuti da je Hrvatska među rijetkim zemljama koje imaju sačuvanu preteču svoje nacionalne zastave – Jelačićevu zastavu, koja se, zahvaljujući banovoj oporuci, čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju. Novi sadržaj polazi od nacionalnog simbola, ali progovara o univerzalnom osjećaju pripadnosti. Zračna luka, kao mjesto polazaka i povrataka, daje toj priči posebno značenje. Želimo domaćim putnicima približiti poznate simbole iz nove perspektive, a stranim putnicima ponuditi autentičan susret s hrvatskom baštinom. Povod za ovo obogaćenje izložbe bio je Dan hrvatske zastave – 5. lipnja, koji je ove godine prvi put službeno obilježen.“
Hrvatski sabor je prije godinu dana, 6. lipnja 2025., jednoglasno proglasio 5. lipnja Danom hrvatske zastave, u spomen na ustoličenje generala Josipa Jelačića Bužimskoga 5. lipnja 1848. godine za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije koja je bila sastavni dio Habsburške Monarhije. Svečanost Jelačićeva ustoličenja popratila je svečanost otvaranja Hrvatskog sabora 6. lipnja.
Bio je to prvi hrvatski građanski Sabor po načelima građanskog liberalizma, s ukupno 191 zastupnikom, kojem su prethodile tri skupštine s nekoliko stotina predstavnika hrvatskog naroda održane u Zagrebu koje su donijele narodni program: „Zahtijevanje naroda u 30 točaka“.
U Beču je kralj Ferdinand V. „deputaciji od oko četiri stotine osoba, obučenih u narodnom odijelu, u surke, bijele ili modre hlače, s kalpakom ili crven-kapom i sabljama, varaždinski grenadiri u svojim uniformama, a svećenici u svom odijelu” obećao potvrditi te Zahtjeve.
Izaslanstvo predvođeno Ljudevitom Gajem tražilo je teritorijalno ujedinjenje, neovisnost od Ugarske, ukidanje kmetstva, uvođenje hrvatskog jezika i modernizaciju društva. Kralj Ferdinand V. nije pak ispunio sve zahtjeve koje mu je predala hrvatska deputacija. Prihvatio je samo dio programa iz dokumenta Zahtijevanja naroda.
S ovim događajem od prije 178 godina, s Jelačićevim ustoličenjem za bana, izravno je povezan nastanak hrvatske zastave kakvu poznajemo.
Sam sadržaj izložbe je interaktivan. Drugim riječima, na izložbi o 25. zvijezdi Muzejske zone – o hrvatskoj zastavi, posjetitelje očekuju kvizovi, ankete, igre i igrice, informacijska grafika (infografika) s klikom te videozapisi s odabirom radnje. Tim načinom izlaganja autorica izložbe, viša kustosica pedagoginja Jelena Roboz, predstavlja povijest jednog od najprepoznatljivijih nacionalnih simbola.
Roboz je istaknula da je „hrvatska zastava svjedok najvažnijih povijesnih i osobnih trenutaka te upravo zato tu sam priču željela donijeti jednostavno, jasno i interaktivno, približavajući je podjednako djeci, domaćim posjetiteljima i putnicima koji Hrvatsku upoznaju prvi put.“
Za likovni postav izložbenog sadržaja zaslužna je dizajnerica interijera i samostalna umjetnica, autorica nagrađivanih muzejskih postava i izložbi Nikolina Jelavić-Mitrović, koja je radila i na konceptu i dizajnu Muzejske zone. Za Jelavić-Mitrović svaka je izložba – poruka.
Posjetitelje se vodi kroz priču o hrvatskoj zastavi i grbu i odgovara na pitanja: kako to da je hrvatska zastava među najstarijim nacionalnim zastavama Europe, tko je zaslužan za njezin današnji izgled, što zapravo predstavljaju povijesni grbovi na zastavi, što kaže struka: prvo polje u grbu – crveno ili bijelo?, što se sa zastavom smije, a što ne?, itd.
Posebno mjesto u novom postavu zauzima velika karta svijeta na kojoj je riječ „domovina“ ispisana na brojnim jezicima. Posjetitelje se poziva da pronađu svoj jezik i da označe mjesto koje smatraju domom te tako izložbu pretvore u zajedničku kartu osobnih priča ljudi koji prolaze kroz zračnu luku.
Izložba o hrvatskoj zastavi prvo je proširenje Muzejske zone u putničkom terminalu. Izložba “Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!”, koja je otvorena u veljači 2025. godine, od četvrtka je bogatija za svoju 25. zvijezdu – hrvatsku zastavu. Dok su prve 24 zvijezde predstavljale ljude koji su obilježili hrvatsku povijest, nova zvijezda postaje simbol koji ih sve povezuje te funkcionira kao zajednički nazivnik svih priča o identitetu, postignućima i pripadnosti.
Posebnu pozornost na predstavljanju u Muzejskoj zoni privukao je jedan naočit i šarmantan mladić, obučen u odoru kakvu je ban Jelačić nosio na ustoličenju 1848. Josip Jelačić je tada stajao upravo uz preteču današnje zastave.
Okupljenima se obratila i izaslanica ministrice kulture i medija, Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje u ministarstvu, kao i David Gabelica, član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb:
„Međunarodna zračna luka Zagreb s ponosom surađuje s brojnim institucijama koje čuvaju i promiču hrvatsku kulturnu i povijesnu baštinu. Suradnja s Hrvatskim povijesnim muzejom i izložba postavljena u Muzejskoj zoni, kao i partnerstvo s Hrvatskim glazbenim zavodom kroz projekt Klavir nade, izvrsni su primjeri takve suradnje. Jedinstvena je prilika upravo u prostoru terminala, kroz koji godišnje prolaze milijuni putnika iz cijeloga svijeta, predstaviti bogatstvo hrvatskog kulturnog i povijesnog identiteta. Ovom suradnjom potvrđujemo svoju opredijeljenost da zračna luka bude više od prometnog čvorišta, mjesto koje povezuje putovanja, kulturu, povijest i tradiciju te putnicima pruža autentičan doživljaj Hrvatske već pri dolasku i odlasku.“
No ova zanimljiva, informativna i hvalevrijedna izložba ima i jedan veliki peh. Nedostupna je svim onim hrvatskim građanima i svim onim strancima, koji žive i rade u Hrvatskoj, ili koji je posjećuju kao turisti, a koji ne putuju – avionom. Baš su pehisti svi ti potencijalni posjetitelji, kao i Hrvatski povijesni muzej, a bome s njima i Međunarodna zračna luka Franjo Tuđman!
Bilo kako bilo, tko uskoro uzlijeće s Tuđmana, želim mu, gospodinu, ili njoj, gospođi, a bome i klincima i klincezama koji putuju s roditeljima, da na aerodrom dođu barem pola sata ranije od planiranog da bi si u miru božjem razgledali što su nam to lijepoga priredile vrijedne ruke suradnica i suradnika Hrvatskog povijesnog muzeja sa zagrebačkog Gornjeg grada. Kako saznajemo od gđe Rutve Primorac, voditeljice marketinga i odnosa s javnošću Hrvatskog povijesnog muzeja, izložba traje do daljnjega jer će se nadograđivati i nadopunjavati novim elementima.
