Iz naše arhive/ objavljeno 30.12.2011.
priredio: Emil Cipar
Povijest proslavljanja Nove godine nije pouzdano utvrđena, ali se smatra da su Babilonci to činili još prije 4.000 godina. Rimljani su također slavili Novu godinu, ali se njihov kalendar mijenjao sa svakim novim vladarom, sve dok rimski Senat 153. godine prije nove ere nije “ustoličio” 1. siječnja za početak nove godine.
U Europi i Americi kićenje jelke postaje popularno u 18. stoljeću. I danas se diljem svijeta, uz puno buke i pompe, šampanjac, razmjenu poklona i vatromet, slavi nastupajuća godina.
Neki su novogodišnji simboli opstali kroz sve civilizacijske mijene. Jedan od najatraktivnijih simbola je novogodišnja parada, uobičajena kod mnogih naroda.
Nova godina je tradicionalno i vrijeme okupljanja – porodičnog, sa prijateljima, na organiziranim proslavama i to u svečanim odijelima, s posebnom brigom o izgledu, ukrašavanjem interijera i eksterijera. Svaka zemlja ima i poneku specifičnost.
Dobro je da kuća ili stan imaju dvoja vrata, jer za sreću gost treba ući na prednja, a izaći na zadnja vrata. Ako dolazi više gostiju, nikako prvi ne smije ući gost koji ne nosi poklon. Kad otkuca točno 12 sati, treba otvoriti prednja vrata i tako zaželjeti dobrodošlicu novoj godini i sreći koju ona donosi.
Kod Hrvata je slavljenje Nove godine započelo poslije II svjetskog rata, pedesetih godina 20 stoljeća i ustalila se navika da se za novogodišnju večeru peče prase, kuhaju sarme od kiselog kupusa, pripremaju razne pite, pogače i torte.
U Grčkoj se tradicionalno siječe novogodišnji kolač u kojem se nalazi skriveni novčić koji, prema vjerovanju, donosi sreću onome tko ga pronađe. Prvo komad kruha je za malog Isusa, drugo za oca kuće, a treći za kuću, ako se novčić nađe u trećoj kriški, te godine će rano doći proljeće, a obitelj se može nadati sreći cijele godine.
Grci često pozivaju posebnog prijatelja ili člana obitelji da uđe prvi u kuću za kojeg se vjeruje da će unijeti sreću i spriječiti loše stvari da uđu.
Nijemcima je nezamisliva novogodišnja noć bez vatrometa. Oni svake godine za vatromet potroše 100 milijuna eura. Tradicija da se u novogodišnjoj noći napravi buka potječe još iz srednjeg vijeka kada su ljudi zveckajući išli ulicama kako bi rastjerali zle duhove.
Nijemci su, prema jednom od niza tumačenja, prvi u 16. stoljeću uveli običaj kićenja jelke. Legenda kaže da je kićenje započeo utemeljitelj protestantizma Martin Luther. Luther je šećući kroz šumu bio zadivljen tisućama zvijezda koje su svjetlucale kroz granje jela. Toliko je bio očaran prizorom da je odsjekao malo drvo i odnio ga kući svojoj obitelji. Da bi oživio istu ljepotu koju je vidio u šumi, zakačio je i male svijeće na grančice.
Novogodišnji stol je također simboličan. Juha od leće ili svinjetina su simbol blagostanja. Riba znači dobru budućnost jer uvijek pliva naprijed. Onaj tko za Novu godinu prostire rublje, sam je kriv ukoliko u novoj godini morati puno raditi.
Austrijanci na Novu godinu pripremaju svečani ručak koji uključuje odojak, kao simbol sreće i blagostanja. A za desert sladoled od mentola u obliku djeteline s četiri lista. To su glavni uvjeti za osiguravanje sreće u novoj godini za taj narod.
Za Novu godinu, Norvežani se časte pudingom od riže, a unutra sakriju jedan badem. Puding se servira u velikoj posudi, u kojoj se nalazi samo jedan badem. Poslužuje se u zdjelice, a vjeruje se da će osobu koja u svojem pudingu pronađe badem, pratiti sreća i bogatstvo.
Danci u novogodišnju noć ulaze sa mnogo razbijenih tanjura ispred kućnog praga. Stari tanjuri čuvaju se cijele godine i u ponoć se bacaju pred ulazna vrata prijatelja. Mnogo razbijenih tanjura simbolizira društveno bogatstvo – prijatelje.
Japanci čitavog prosinca održavaju zabave pod nazivom Bonenkai, kojima je cilj da se ostave loše stvari za sobom i pripremiti se za novi početak. Zvona budističkih hramova zvone 108 puta kako bi otjerala 108 ljudskih slabosti, a nakon toga se svi smiju tjerajući smijehom zle duhove. Japanci stavljaju u dom grančice jela za dug život, stabljike bambusa za blagostanje i slike rascvjetale trešnje za plemenitost
Kad zakuca ponoć, Španjolci moraju pojesti 12 zrna grožđa – po jedno za svaki mjesec.
U Španjolskoj nova sreća se priziva uz otkucaje sata stare godine i zrna grožđa. Uz svaki otkucaj treba pojesti jedno zrna i sljedeća godina će biti sretna.
Stari Rimljani su za Novu godinu poklanjali orahe, datulje, smokve i okrugle kolače.
Sjeverni Talijani su pokušavali privući sreću jedući za Novu godinu leću koje simbolizira novčiće. U talijanskoj regiji Pijemont, novogodišnji obrok od riže označava nadu u bogatstvo svojim mnoštvom malih zrna.
Mnogi Talijani jedu slatkiše za sretnu sljedeću godinu. Neki jedu samo jednostavno suho grožđe, dok drugi prave kolače od badema u obliku zmije, s objašnjenjem da kao što zmija odbacuje svoju staru kožu i ostavlja je iza sebe, ovaj kolač treba simbolizirati ostavljanje prošlosti iza sebe na početku Nove godine.
U mnogim kulturama se vjeruje da sve u obliku prstena donosi sreću, jer to simbolizira ‘puni krug’, odnosno kraj jednog ciklusa. Iz tog razloga, Nizozemci se za doček pripremaju pekući krafne jer vjeruju da to donosi sreću
U Brazilu je običaj da se u novogodišnjoj noći nosi bijela odjeća za sreću i mir u godini koja slijedi. Ljudi koji žive kraj mora, mogu poželjeti želju i otići na obalu, preskočiti sedam valova i baciti u more cvijeće, kako bi im se ona ispunila. To će im, vjeruje se, donijeti sreću i blagostanje u cijeloj novoj godini, jer božica mora ispunjava sve želje.
Valjušci su tradicionalna novogodišnja hrana u sjevernoj Kini, zato što izgledaju kao grumenje zlata i predstavljaju znake dobre sreće.
Na Novu godinu u Kini sva su vrata ukrašena nečim crvenim, jer je crvena boja simbol sreće i veselja. Iako sve obitelji pripremaju slavlje na novogodišnju noć, iz domova su uklonjeni svi noževi na 24 sata, da se nitko ne bi ozlijedio jer bi ta nezgoda značila da je ta osoba “prerezala” odnosno spriječila obiteljsku sreću u novoj godini. Obzirom da se dolazak Nove godine koristi i za obilazak dalekih rođaka veliki broj ljudi kreće na putovanje, što dovodi do gužvi u prometu zemlje koja ima 1,3 milijarde ljudi. Nekoliko dana prije dolaska Nove godine svaka obitelj ubrzano i detaljno čisti svoju kuću, kako bi iz nje izbacila nesreću. Vrata i prozori se dekoriraju ukrasima od papira koje tretiraju teme sreće, bogatstva, dugovječnosti i srećan brak sa mnogo djece.
U Vijetnamu Nova godina se slavi kasnije u siječnju i tada se jede jedna vrsta šarana sa valjkastim tijelom jer se vjeruje da on na svojim leđima nosi božanstvo dobre sreće.
U Kambodži se Nova godina slavi u travnju i tada se jedu tvrdi rižin kolači napravljeni sa slatkim grahom.
U Iranu, nova godina se slavi u ožujku. Običaj je da se zrna pšenice i ječma potope u vodu pred Novu godinu jer njihovi izdanci simboliziraju novi život. Na sto se postavljaju obojena jaja i leća a priprema se specijalni jelo od sedam namirnica koje počinju slovom ‘s’.
U Americi je tradicionalno novogodišnje jelo lonac riže s crnim graškom i svinjetinom, u koji se stavlja po jedan novčić, običaj koji su sa sobom donijeli afrički robovi. Onaj ko pronađe novčić u tanjuru biće sigurno dobre sreće sljedeće godine.
Običaj poklanjanja poljupca u ponoć u Americi potječe od maskenbala koji su bili uobičajeni tijekom povijesti. Prema tradiciji, maske su simbolizirale zle duhove iz stare godine, a poljubac je predstavljao pročišćavanje u novoj godini.