CICA-MICA

KAJ GOD!
piše: Ivek Milčec
Ah, ta treća, penzićka dob u koju, naravno, spadam i sam! Veliju, da se u toj dobi neke životne navike mijenjaju, ali neke unatoč poodmakle dobi ostaju. Moram priznat, da sam oduvijek cijenil i poštoval otvorene, odvažne, kulturne i pristupačne pripadnice nježnijeg spola, pa sam tak ovih dana s posebnom pažnjom posluhnul izvještaj suseda Jure o njegvoj novoj podstanarki koju su klinci iz ulice jednostavno nazvali Cica-Mica.
Na pitanje zakaj baš tak i zakaj baš takvi nadimak… sused reče kako je to zbog njezinog bujnog poprsja kojeg su klinci odmah skužili i počeli, u svojim dječačkim snovima, maštati o “raju na zemlji”.
Ma, klinci su supač, jer odmah, bez muljanja, priznaju ono kaj osjećaju ..dok to sa starijima zbog objektivnih razloga (najčešće tzv.”mira u kući”) nije slučaj, pa im ostaje samo maštanje ili pusti, neostvareni snovi.
Sused Jura je, zafaljujuć ženi Jalži, dobro informiran o zbivanjima u susjedstvu, pa tak i o svim podstanar(ima)kama koje su dulje ili kraće vrijeme stanovale kod njega.
Tak je i o novoj podstanarki imal dosta informacija. Naime, Cica-Mica nije obična šljakerica za koju nikad nisi siguran jel ti bu platila stanarinu ili bu nakon mjesec dana jednostavno zbrisala ne plativši dug za stan i režije.
“Dudata” Mica ima dobar posel i super plaću a podstanarski stan iznajmila je zbog neuspjele kupnje stana u središtu Zagreba. Nije htjela stan u novogradnji nego je željela kupiti stariji stan kojega bi adaptirala i namjestila po svojoj želji. Kad je konačno u malom oglasniku našla takav stan i telefonski sa vlasnicom dogovorila razgovor doživjela je neugodnost. Onak visoka i zgodna na razgovor je došla u minici a umjesto dogovora o kupoprodajnom ugovoru vlasnica joj rekla da ni za kakvu lovu nebi prodala stan “jednoj takvoj fufici i flundri”.
Ako baš hoće kupiti stan naj ide Kerumu jer je izgledom slična njegovoj trudnoj priležnici s kojom očekuje dijete. Bilo mi žal cure koja je u dobroj namjeri doživjela neugodnost, ali Jura nije djelil moje mišljenje i neizravno mi dal do znanja da je tak bolje za sve muškarce u ulici a pogotovo za klince.
Da nema Keruma trebalo bi ga zmisliti. Gotovo svakoga tjedna nekaj bubne i ostane živ, ali mora mu se priznati da je originalan a na novinarska pitanja odgovara u svome stilu i bez dlake na jeziku. Tak je na pitanje o Faninoj trudnoći ispalil kao iz topa :”A šta da vam kažem ,j…m ko Hektor, svake godine po jedno dite.”
Nakon ovakvog odgovora mnogi se zapitali da kaj Kerum zna o mitološkom grčkom junaku jer u Wikipediji piše “da je Hektor bil sin trojanskog kralja Prijama i Hekabe te da je bio jedan od najvećih boraca u Trojanskom ratu”, ali kakav je ljubavnik bil o tome ni slova.
Mora da je netko od Kerumovih pismoznanaca provalio i tu tajnu, jer nebi se splitski gradonačelnik samo tak usporedil sa grčkim junakom Hektorom i njegovom “strelicom”. Već se unaprijed veselim (ma kad to god bilo) prvom javnom Kerumovom nastupu u Saboru a uvjeren sam da bu u svojoj govoranciji prešišal i takve “ikone” parlamentarnoga života, kao što su bili Rojs i Anto Kovačević. Kaj god!
Fala Bogu završila je traktor-revolucija. Mljekari-prosvjednici vratili se svojim kućama i farmama a svoja prava tj. poštovanje potpisanih ugovora sa prerađivačima mlijeka tražit će na sudu.
Tak je i najbolje jer blokada cesta i prometnica ne vodi rješavanju nagomilanih poljoprivrednih problema. Međutim, od početka mljekarskih prosvjeda bilo je jasno da je u njih politika umočila svoje prste a pogotovo oni koji djeluju po formuli “što gore to bolje.”
Ne može se točno znati koji su to političari ili stranke, ali sumnja pada na sve one koji su 4. prosinca prošle godine izgubili izbore pa pokušavaju u ovakvim prigodama destabilizirati novu vlast. Tak je prema pisanju Nacionalovog kolumnista, Srećka Jurdane, bivša premijerka Kosor pokušala iskoristiti sitaciju spominjući “policijsku državu” i glumeći mljekarsku majku izjavila kako su je “uplašeni ljudi nazivali cijelu noć”, tražeći od nje nekakvu pomoć. Odakle “uplašenim ljudima” njezin broj? pita Jurdana.
Moram priznati da se slažem s onima koji su razočarani Kukuriku kadroviranjem. Od pokušaja instaliranja na rukovodeće mjesto nepravomočno osuđenog Ferenčaka pa sve do najnovijeg postavljanja Nade Čavlović-Smiljanec za šeficu Porezne uprave.
Naime, novoimenovana šefica Porezne uprave sporila se s nekoliko banaka (Za-ba, PBZ) za ukupno 148.546 kuna koje je trebala podmiriti kao jamac-platac po kreditima drugih, koji su prestali plaćati svoje obveze.
Iako je u međuvremenu platila sva dugovanja neizbježno je pitanje zašto postavljati na tako odgovornu dužnost osobu koja nezna s vlastitim financijama i kojoj su banke tužbama uspjele utjerati dug? Hrvatski građani, a napose oni koji su glasali za vladajuću koaliciju, nadali su se promjeni Hadeze politike kadroviranja, ali izgleda da su se prevarili jer stara politika kadroviranja se nastavlja tj. najprije treba uhljebiti stranačke kadrove bez obzira na stručne, ali i moralne kvalifikacije. Međutim, vladajući ne smiju zaboraviti da će četiri godine brzo proći i da, ako tak nastave, birači vrlo lako mogu okrenuti palac na dolje.
U Andrei Zlatar Violić, ministrici kulture mnogi kulturnjaci vide osobu koja je u stanju napraviti reda u hrvatskom raštimanom kulturnom orkestru. Iako u tome ministrica ne vodi glavnu riječ, gotovo je sigurno da će splitske gradske vlasti smijeniti Duška Mucala ,v.d.intendanta splitskog HNK jer je u dvije godine svojega mandata uspio napraviti gotovo 3 milijuna duga te će za nekoliko tjedana biti smijenjen a na oproštaju, kak se čuje, za članove ansambla zapjevat će svoju avangardnu pjesmu “Radnička odmara se klasa…!”
Poznato je da je pjevač Mucalo na mjesto intendanta došao na izričit zahtjev gradonačelnika Keruma s obrazloženjem “da je ekonomski stručnjak” i da “poznaje financije” pa će kao takav “financijski spasiti kazalište”. E, Kerume, lakše je biti Hektor-ševac nego intendant-financijaš. Jel tak?
Kad smo već kod financija ovih dana je u javnost procurila vijest da Konzumovi radnici svoju plaću dobivaju u bonovima. Ali bonovi vrijede samo za Konzumove prodavaonice u kojima se može kupiti sve kaj “radnička klasa” treba pa nema razloga da odlaze u konkurentske trgovačke kuće i gube dragocjeno vrijeme tražeći jeftiniju robu.
Ak je to istina,tj. da umjesto kune cvate promet bonovima, vlasnik Konzuma gospon Todorić svjesno krši Ustav i zakon u kojem jasno piše da je hrvatska nacionalna valuta kuna. Bilo bi dobro tj. poželjno o tome problemu čuti i mišljenje guvernera HNB Željka Rohatinskog. A možda i sam prejdem do guvernera koji je, uostalom ,moj susjed. Samo, čul sam da ima opasnog cucka koji je i gazdu guvernera ugriznul za ruku. Mađutim, ne bi me začudilo da je u međuvremenu cucek eutaniziran kak i mnogo toga u našoj državi. Kaj god!
Kak sam već gore napisal naš sused Jura pravi je izvor informacija pa sam tak od njega doznal da mu je žena za skorašnji 65. ročkas štela kupiti zlato s kojeg bi mu kućni prijatel, zubar Viki napravil navlaku u mobilnom gebisu.
Kak zgleda od toga nebu niš, jer je zlato postalo preskupo pak Jura mora čekati bolje dane. I sam sam iz povjerljivih izvora saznal da je lani iz Hrvatske izvezeno osam puta više zlata nego u 2010. godini …tj. izvezeno je zlata u ukupnoj vrijednosti od 33,6 milijuna eura.
Naša zemlja nema rudnike zlata da bi bila izvoznik pa jedino objašnjenje za toliki izvoz je da građani prodaju sve predmete izrađene od zlata kako bi mogli preživjeti i vratiti dugove. Sjećam se, dok sam bil mali, da su ljudi na sve načine nastojali imati čim duže otvorena usta kak bi do izražaja došli njihovi zlatni ili srebreni zubi. Danas je situacija bitno drukčija. Naime,
sve više ljudi drži zatvorena usta kak se nebi vidjele ščrbe ili po koji klimavi zub.I oni malobrojni,sa zlatnim zubom, drže zatvorena usta. Od straha da im ga netko, na silu, ne iščupa i proda u obližnjoj sabirnici lom-zlata. Kaj god!