tekst i foto: Željko Jelavić
Zima je iza nas. Tako bar kažu meteorolozi. Naime, klimatološko proljeće počinje prvim danom ožujka i traje do posljednjeg u svibnju. I ostala godišnja doba su podijeljena tako ( po mjesecima) radi što boljeg praćenja klime, tj. mjesečnih srednjaka različitih meteoroloških parametara.
Dakle, u klimatološkom smo proljeću. Sunce je višlje, tako da jače grije tlo, a samim tim posredno i zrak. Prosječne mjesečne temperature zraka u ožujku su za pet Celzijevih stupnjeva više u odnosu na one iz veljače i čak sedam Celzijevaca od onih u siječnju.
Mjesečni zbroj sunčanih sati gotovo je dvostruko veći nego u veljači, a povećan je i broj vedrijih dana. Iako je srednja mjesečna naoblaka niža od prethodnih mjeseci, u ožujku ipak padne više oborina nego u veljači. Naravno ne treba zaboraviti na tzv. hladna jutra kad temperature zraka znaju pasti i debelo ispod nule, ali zato nerijetko dnevni maksimumi prelaze deseti podiok na Celzijevoj ljestivici.
Kako bilo, sve ukazuje na to da nas vrijeme tj. vremenske prilike sve više približavaju toplijem dijelu godine.
Što kažu prognoze za ovogodišnje proljeće?
E, tu sad imamo različite izvore. Lucijin kalendar, stoljetni kalendar, vrijeme po vladajućoj planeti tijekom godine, samo su neke od možebitno točnih sezonskih prognoza.
Međutim, držimo se znanosti, a o ostalim predviđanjima drugom zgodom.
Službene meteorološke i trenutačno dostupne prognoza daju prednost iznad prosječno toplom proljeću. Nadalje, prema podacima, ali i iskustvom iz prošlih godina velika je vjerojatnost da će s obzirom na minulu zimu, ne samo proljeće nego i cijela godina biti dosta vlažna. Po tom scenariju sušna razdoblja tijekom prošlih proljeća i ljeta ove bi godine bila znatno kraća i podnošljivija.
Topliji dani neminovno stižu, a s njima buđenje i cvjetanje prirode. U skladu s tim do kalendarskog početka proljeća, 20.ožujka u 12, 02 h, vjerojatno će se mnoge voćke okititi poput ove s fotografije.