Mag. art. Lahorka Rožić, akademska slikarica i prof. Likovne kulture, održala je 27. 3. 2013. na Međužupanijskom stručnom skupu za učitelje Likovne kulture u zagrebačkoj Osnovnoj školi „Dr. Ivan Merz“ predavanje s likovnom radionicom na temu „Kako likovnim izričajem djeci približiti glagoljicu“. Tema je prigodna uz dane obilježavanja Pasionske baštine koja traje od 16. do 27. ožujka 2013.
Kako oslikati glagoljicu
Lahorka Rožić
Glagoljica je staro hrvatsko pismo kojim se Hrvati služe već preko tisuću godina. Najvjerojatnije ju je osmislio Konstantin Filozof oko 863. godine u Carigradu. Na hrvatskim povijesnim prostorima Vinodolski zakonik iz 1288. godine, najstariji poznati zakon pisan hrvatskim jezikom, najstarija je knjiga pisana glagoljicom.
Bašćanska ploča najvjerojatnije je najznamenitiji starohrvatski spomenik rane hrvatske pismenosti, pisan glagoljicom oko 1100. godine. Pronađena je polovicom 19. stoljeća u Crkvi Sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku. Iako je izvorno stajala kao lijeva ograda u crkvici, pronađena je oštećena u podu crkve.
Uz negodovanje mještana, Bašćanska ploča je prenesena u Zagreb gdje je očišćena, desalinizirana i konzervirana. Teška je oko 800 kilograma. Isklesana je u bijelom vapnencu. Visina joj je 99,5 cm, širina 199 cm, a debljina 7,5 – 9 cm. Originalna ploča se od 1934. nalazi u predvorju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a u Crkvu Sv. Lucije postavljena je njena kopija.
Moji su je učenici pogledali u originalu. Došli su do nje, vidjeli je, osjetili, doživjeli, a na terenskoj su nastavi doživjeli prostor u kojem je nekad kao lijevi plutej na crkvenom septumu dijelila redovnički kor od prostora za puk i mjesto na kojem je pronađena u opločenju poda.
Dojam im je ostavio i tekst ploče u kojem se prvi put spominje vladarevo ime na narodnome jeziku – Zvonimir, kralj hrvatski. Uz zvučni zapis teksta kojeg čita Stjepan Bahert, dramski umjetnik, doživljaj im se upotpunio.
Prepuni dojmova na satima Likovne kulture izradili su na svoj originalan način repliku Bašćanske ploče grafičkom tehnikom krumpirovog tiska. Učenici sa posebnim smislom za likovnost i osjećajem za proporciju i ritam nacrtali su joj osnovni oblik.
Oslikali su ga bojom sličnom bijelom vapnencu. Gornji su dio ukrasili s jedanaest listova vinove loze i dalje simulirajući boju kamena. Za to su vrijeme ostali članovi skupine izrađivali matrice glagoljičkih slova na većim polovicama krumpira, mazali ih crnom tiskarskom bojom na bazi vode i otiskivali na odgovarajućim mjestima u trinaest redaka teksta.
Svaki je grafički otisak bio poseban. Radost je bila gledati ih kako uživaju u samom kreativnom procesu, u radosti stvaranja. Da bi rad mogli gledati, vidjeti, osjetiti, doživjeti i dotaknuti, zalijepili su ga na debeli stiropor i njegov je plasticitet došao do punog izražaja. Gledatelje ne ostavlja ravnodušnima jer mogu uživati u ljepoti dječjeg likovnog stvaralaštva, iskrenosti i kreativnosti.
Učitelji Likovne kulture su na likovnoj radionici na svoj originalan način u grafičkoj tehnici krumpirovog tiska izraditi svoju repliku Bašćanske ploče u prirodnoj veličini.
Postupak koji je potaknuo učenike OŠ „Dr. Ivan Merz“ otvorio je kreativnost učitelja, potaknuo ih na stvaranje i realizaciju kreativnim radovima.