Reagiranje na Izbor članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske
– Pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske
autorice: Sonja Breljak i Aleksandra Brnetić
Poštovani gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, poštovani gospodine Plenkoviću!
Na 55. sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj 7. rujna 2017., donešena je odluka o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Vi ste tu odluku potpisali i ona je odmah stupila na snagu.
Tim činom ste odlučili da u tekućem mandatu hrvatske građane, koji žive u Saveznoj Republici Njemačkoj, zastupaju i predstavljaju Franjo Akmadža, Mile Baričević i Ivan Karlo Stipić. Stoga će njih trojica pružati pomoć „Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske“ pa tako i Vama.
Kako odluku smatramo vrlo važnom, a njen učinak neobično brizantnim za hrvatsku dijasporu u Njemačkoj, molimo Vas lijepo u ime demokratskih načela hrvatskoga društva koja uključuju i transparentnost političkoga djelovanja, da nam što je prije moguće dostavite sljedeće podatke vezane za proceduru izbora:
1. Popis kandidatkinja i kandidata iz SR Njemačke za članove Savjeta,
2. Obrazloženje kandidature kandidatkinja i kandidata iz SR Njemačke i njihove životopise,
3. Pravilnik o izboru članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
4. Obrazloženje odluke da Franjo Akmadža, Mile Baričević i Ivan Karlo Stipić postanu članovi Savjeta,
5. Popis članova tijela koje je izabiralo i izabralo članove Savjeta.
Podsjećamo da je prema podacima njemačkog Saveznog statističkog ureda s datumom od 31. prosinca 2016. u Njemačkoj živjelo 332 605 hrvatskih građana, a od toga je muškaraca 175 680 ili 52,82 %, a žena 156 925 ili 47,18 %.
Hrvatski su građani danas skupina iz tri migrantska vala – gastarbajterskog sa statusom radnika na privremenom radu i boravku u inozemstvu, izbjegličkog iz razdoblja Domovinskog rata i rata u Bosni i Hercegovini te iseljavanja iz Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Socijalni i ekonomski status hrvatskih građana je raznolik, raznih su svjetonazora, vjerskih, političkih. Dobar dio zalazi, i angažiran je, u nebrojeno puno hrvatskih udruga od kojih većina nisu članovi Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj. Međutim, velika većina hrvatskih građana nije društveno aktivna, a ponajmanje je stranačko političkih aktivista.
Kako ovu široku različitost mogu uravnoteženo zastupati izabrani? – pitaju se i korisnici portala Hrvatski glas Berlin, vidi: http://www.hrvatskiglas-berlin.eu/?p=174856 Jer, sva trojica su muškoga spola, dvojica su članovi predsjedništva Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj, sva trojica članovi Hrvatske demokratske zajednice, a najmlađi od njih tek je dvije godine u Njemačkoj.
Da je bilo i kandidatkinja, znaju i potpisnice ovog pisma. Samo iz Berlina – tri. To su Anica Krstanović, predsjednica Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin i dopredsjednica Vijeća zajednica na materinskom jeziku Biskupije Berlin, i potpisnice ovoga pisma, Sonja Breljak, novinarka, izdavačica i urednica Hrvatskoga glasa Berlin i članica humanitarnog udruženja Zavičajni klub Brođani e. V. te Aleksandra Brnetić, novinarka i predsjednica AMA Croaticae – Deutschland e. V.
Poštovani gospodine Plenkoviću, podatke želimo objaviti na portalu Hrvatski glas Berlin. Na portalu ćemo objaviti i ovo naše pismo Vama, kao i Vaš odgovor nama.
Zahvaljujemo Vam unaprijed na Vašem trudu i pozdravljamo Vas s poštovanjem, stoji u pismu predsjedniku Vlade, proslijeđenom i Zvonku Milasu, državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i dr. sc. Boži Ljubiću, predsjedniku Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora.
Na žalost, upada u oči muška prevlast. Možda bi bilo mnogo bolje kada bi bilo više žena na mjestima gdje su očito u manjini.
Razumno mi je i toliko beznađe.U normalnom europskom svijetu u kojem se nalazi i Hrvatska.Državni odgovori stižu građanima, pozitivno ili negativno, najkasnije za tjedan,dva dana nakon primitka dopisa. Neki od njih i prije.Dokle kultura odgovora se u našoj hrvatskoj nije razvila u očarajućm smislu. Odgovori društveno ili pojedinačno,na razne dopise rado se prišutkuju.Na neke od njih nikad se i ne odgovori.Pa eto živi bili pa vidjeli.
Prije četiri godine isto smo doživili i mi u Berlinu. Savez hrvatskih društava Berlin predložio je predsjednika SHDB gospodina Ivana Bitunjca i nikada nismo dobili nikakvu informaciju niti o broju kandidata a kamoli tko su bili predloženi. Isto tako o izabranima moglo se pročitati samo na stranicama Ureda za Hrvate izvan Domovine. Kod nas nije još uobičajeno da svaki kandidat koji se bilo gdje i za što kandidira dobije potvrđeno da je njegov prijedlog ili molba zaprimljen i da će svaki kandidat biti obaviješten o daljnjem postupku. Toga kod nas nema i zato nam i je tako, ali to bi… Read more »
Vrlo vrijedna inicijativa. Prije nekoliko godina kao predsjednik AMCA Toronto kandidirao sam se za tu funkciju. Nikada nisam dobio informaciju tko je bio izabran niti na osnovu kojih kvalifikacija.
Na portalu Vlade prije nego sto se izaberu predstavnici bilo bi civilizirano objaviti kvalifikacije svih kandidata koji su bili predlozeni ili su aplicirali, a potom kandidata koji su izabrani.
Da bi bio izabran izgleda da moras biti u Partiji.
Vrlo lijepo i poticajno hvale vrijedno napisano.Čvrsto se i sam nadam da će nam se u čim kračem roku javiti NETKO iz ureda na koje je ovaj dopis adresiran.Gospodina Plemkovića i gospodina Milasa ne poznajem toliko.Dok sadašnje prijesjednika RH upoznao sam prije mnogo godina u Stuttgartu još k tome je ženska osoba,vrlo aktivna i razgovorna osoba.Pa se je za nadati u tom slučaju i njezinog aktivnog doprinosa.lp.jm
I nije mi uopće jasno: “Zašto dva muškarca, a jedna žena?Zašto ne dvije žene i jedan muškarac?”
Zar žene ne bi mogle biti uspješne u radu Savjeta?
Postovana gospodo Sonja, ova aktivnost mi se dopada.. i rado bi bila optimisticna da se moze nesto pokrenuti u korist nasih drzavljana izvan domovine koji kao ne spadaju “ni sim ni tam” a to nam je izgleda sudbina.. lijep pozdrav! Milica Schmidt
S naglašenom znatiželjom iščekujem. Što? Hoće li netko od prozvanih makar pokušati dati odgovore na ovih pet točaka. Ali, nažalost, uzalud se tome nadati. Jer kako napisah nekidan – podobni, a ne sposobni. Zna se! Tako to mora biti.
A narod! stoički sve podnosi i nada se, nada se! Jer nada je snaga koja čovjeka goni naprijed.I ljuti se, ali kakva korist od toga!?
Kako je ispalo kod nas u Njemackoj?
Up rvom redu za Njemacku je malo 3 predstavnika.Trebalo bi najmanje 5.Po jedan iz Berlina,Hamburg-Bremen,NRW,Frankfurt,Studgart i Munchen.Dalje bi kandidate trebalo birati po kljucu.Dvije zene tri muskarca ili obrnuto plus da sve oblasti budu zastupljene;sport,umjetnost,kultura,mediji,politika i naucni rad.
Sa tri kandidata i jos losim odabirom je postignut kontra efekat.Bit ce gore nego sto je bilo.Bez predstavnika je ostao Munchen,Nurberg,Freiburg,Hamburg,Bremen i citava NRW.Plus Berlin koji je dobio predstavnoka samo forme radi.Jer je momak jucer stigao u Njemacku i sigurno jos nezna ni nabrojati republike u Njemackoj.
Sto bi rekli Njemci”tipisch Kroatisch”-Nema te ideje koju Hrvati u Njemackoj vec u startu nebi upropastili.Ovo je veliki autogol vladi koja je na ovaj nacin htjla popravit komunikaciju sa iseljenistvom.Ovo je blamaza nad blamazama cije poslijedice nikada u potpunosti nece nestati.Kako su to uradili u drugim sredinama?Recimo Vojvodina.Izabrana su tri clana Darko Saric Lukendic predstavnik Bunjevaca Hrvata iz Subotice.Snijezana Periskic predstavnik Sokaca Hrvata iz Backog Monostora iKrunoslav Djakovic predstavnik Sremaca Hrvata iz SR.Mitrovice.Dakle sve forme su zadovoljene jedna zena dva muskarca i sve regije su zastupljene.
S onu stranu gender problematike, točno je da velika većina hrvatskih građana nije društveno aktivna, a ponajmanje je stranačko političkih aktivista. Usuđujem se ustvrditi kako upravo ovakve, očigledno stanački obojene odluke, doprinose nezinteresiranosti za durštveni i/ili kulturni rad. Ili se stvarno želi metodom otkosa stvoriti situacija u kojoj će jedino (jedno)partijski organizirani i podobni imati šansu, a koju u pluralističkom društvu ne bi nikad dobili? Na području kulturnoga rada, interes je slab, a neodaziv posvemašnja pojava. I ne bi li zato ovakva savjetodavna tjela trebalo osnažiti upravo ovo, kulturno – za suživot vrlo bitno područje, a ne agiprop poličkih partija.… Read more »
…. i mi iz Matice hrvatske Ruhrgebiet imali smo “žensku” kandidatkinju…žene su izgleda nepoželjne što se može zaključiti po tome da od tri moguća izabranika svi su na kraju “dečki”…samo želim naglasiti da je bilo i ženskih kandidata u prijedlozima….neka se zna…. podržavam ovo pismo…gđe Sonje Breljak i Aleksandre Brnetić…da je Sonja izabrana sigurno bi se u području kulture nešto više dogodilo (čitaj financiralo)…makar kako se može naslutiti po iskustvima dosadašnjih članova Savjeta neki se politički lobiji ne mogu probiti, pa je ionako svejedno tko sjedi u Savjetu, bolje je čuvati živce…i pisati dobra i kulturna pisma da i mi… Read more »