Igor Divković
Sonja Breljak
SSMAKNUĆE KOJE JE PROMIJENILO HRVATSKU POVIJEST
30. travnja 2026. – 355. godišnjica smaknuća Petra Zrinskog i Frane Krste Frankopana
Pripremio: Prof. Dr. Dr. h. c. Ludwig Steindorff, profesor emeritus za povijest Istočne i Jugoistočne Europe na Sveučilištu u Kielu
Među službene spomendane Republike Hrvatske ubraja se i 30. travnja, „Dan pogibije Zrinskog i Frankopana“ 1671. godine.
Što je prethodilo presudi bana Petra Zrinskog i njegova šogora Frana Krste Frankopana i njihovom smaknuću u Bečkom Novom Mjestu prije 355 godina?…
ODLAZAK GRADITELJA MOSTOVA
Bogoslužje na kojem se Nikola Eterović, papinski nuncij u Berlinu, oprostio od Njemačke
Tekst: Aleksandra Brnetić
Foto: Aleksandra Brnetić, Biskupska konferencija Njemačke/Martin Kopp, HGB
Više od dvanaest godina Pučišćanin Nikola Eterović služio je kao papinski nuncij u Njemačkoj i bio je doajenom diplomatskog zbora. Sad je dr. Nikola Eterović, kojeg je 30. studenog 2009. papa Benedikt XVI. imenovao prvim naslovnim biskupom Cibalae, već u mirovini. Na oproštajnoj misi u katedrali sv. Hedvige u Berlinu proteklog tjedna, u srijedu, 22. travnja, njemački su mu biskupi odali poštovanje, a berlinski nadbiskup Heiner Koch zahvalio je nunciju na njegovoj službi: “Mnogo Vam dugujemo. Sjećamo se svih početaka, ali i svih hrvanja. Zahvaljujemo Vam na Vašem savezništvu i na zajedničkoj potrazi.” Nadbiskup Eterović predvodio je misu u katedrali tijekom koje se zahvalio ovim pozdravnim govorom:…
ČUVARICA RIJEČI
Tiha sam samozatajna čuvarica riječi, samoniklih, plahih,ANA-MARIJA MARKOVINA U BERLINU
Poznata pijanistica Ana-Marija Markovina uskoro gostuje u Berlinu.
Berlin/ U četvrtak 14.05.2026. u 18 sati pijanistica Ana-Marija Markovina će gostovati u Mendelssohn-Remise, Jägerstr. 51, 10117 Berlin.
Umjetnički rad Ana-Marije Markovine obilježen je intenzivnim bavljenjem glazbenim svjetovima Felixa Mendelssohna Bartholdyja i Fanny Mendelssohn Hensel.
Nakon cjelovite snimke klavirskog opusa Felixa Mendelssohna Bartholdyja na 12 CD-ova, sada se posvećuje cjelokupnom klavirskom opusu Fanny Hensel, koji će sadržavati oko 80 svjetskih premijernih…
ZLATNA PRAŠINA
vrijeme ispirem sitom mudrostiSNAGA JE U SLOZI I LJUDIMA
Svečano otvorene prostorije HSK Croatia Singen.
piše: Katarina Pejić
Jučer sam bila na otvorenju novih prostorija HSK Croatia Singen.
I nije to bilo samo otvaranje zgrade. To je bilo otvaranje jedne stare priče koja je godinama nosila radne cipele, poderane dlanove i srce koje nikad nije odustalo.
Pisala sam o Croatiji još prije dvadeset godina. Ali oni se nikada nisu isticali samo rezultatima.
Ono po čemu su ostali veliki bila je jedna druga igra, igra …
DUBOKI TRAGOVI DJELOVANJA
Nadbiskup dr. Nikola Eterović, apostolski nuncij u Njemačkoj privodi kraju svoju diplomatsku službu i odlazi u mirovinu.
prilog: HGB
Berlin/ U berlinskoj nuncijaturi, sjedištu vatikanske diplomacije u Njemačkoj, organiziran je svečani prijam povodom odlaska u mirovinu NJ.E. nadbiskupa dr. Nikole Eterovića, apostolskog nuncija i doajena diplomatskog kora u Berlinu.
Tom prigodom bilo je vrlo živo u predstavništvu Vatikana u Lilienthalstrasse u Berlinu. Oko tri stotine uzvanika pristiglo je na ovaj oproštajni susret nadbiskupa Eterovića koji je u Berlinu kao apostolski nuncij proveo više od 12 godina.
JEDINSTVEN LEKSIKOGRAFSKI POTHVAT
Noć knjige: U Hrvatskoj matici iseljenika predstavljen Leksikon podunavskih Hrvata
Riječ je o jedinstvenom leksikografskom pothvatu Hrvata u Podunavlju prve četvrtine 21. stoljeća, nakladnika Hrvatskog akademskog društva iz Subotice.
Tekst i foto (ustupljene fotografije): HMI – Željka Sablić Odrljin
Hvalevrijedna manifestacija Noć knjige i ovaj put je obilježena u Hrvatskoj matici iseljenika. Naime, u četvrtak, 23. travnja 2026. godine, u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu održano je svečano predstavljanje 17. sveska Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca.…
KNJIŽEVNOST IZMEĐU DOMOVINE I DIJASPORE
Identitet, jezik i kultura u prostoru između
piše: Ivica Košak/ Riječ
U suvremenoj kroatistici jedno od najintrigantnijih, ali i dugo zanemarivanih pitanja jest status književnosti nastale izvan nacionalnih granica. Monografski rad[1] Milana Bošnjaka o hrvatskim piscima u Njemačkoj 1990.–2013. otvara upravo taj prostor – prostor između, u kojem se susreću identitet, migracija i književna produkcija. Riječ je o korpusu koji je istodobno ruban i ključan: ruban jer je izvan teritorijalnih granica, ali ključan jer otvara pitanje što uopće čini „nacionalnu književnost“.
Bošnjakova studija polazi od jednostavne, ali metodološki snažne pretpostavke: književnost nije izoliran estetski fenomen, nego je duboko …