IZ RAZGOVORA S BOSILJKOM SCHEDLICH, SUDIONICOM 4. INTEGRACIONOG SUSRETA NA VRHU
piše: Sonja Breljak
Berlin/-Dosta je bilo podjela na MI i ONI! Sudeći prema ovoj i drugim izjavama kancelarke Merkel i njenih najbližih suradnika, izrečenim na press konferenciji po završetku četvrtog po redu integracionog susreta na vrhu, Njemačka otvara velika vrata integraciji migranata u njemačke gospodarske i društvene tokove.
Kasni se trideset godina, opći je zaključak. Zbog toga je integracioni plan ubrzan. Jezik je ključ integracije, tvrdi kancelarka te priprema značajna ulaganja u ovu oblast. Predviđa se kako će ovakvim, progresivnim integracionim mjerama, tečajeve jezika, u idućih pet godina, pohoditi 1,8 milujuna ljudi s migrantskom pozadinom. Predviđaju se snažne mjere u oblasti obrazovanja, integraciji putem sporta te mjere na suzbijanju nasilja, posebno među mladima.
Skup je donio zajedničku nit vodilju kojom se može do veće integracije. U toj oblasti, ustvrdiše, Njemačka sve manje ima potrebu gledati kako to rade drugi, USA ili Kanada a sve više, USA, Kanada i drugi, gledaju kako to radi Njemačka.
O trenutnoj situaciji, rezultatima skupa i planiranoj jačoj integraciji, progovorili smo riječ-dvije s Bosiljkom Schedlich voditeljicom SuedOst Europa Kultur Zentrum, koja je, među ostalih stotinjak sudionika, nazočila tom skupu.
– Kao i svugdje gdje se ljudi sureću, i ovdje u početku postoji strah. Postoji i potreba da se upoznaju. Ljudi koji se ovdje sastaju, u velikom su dijelu oni koji su bili na prvom skupu. Javili su se i mlađi. Ušli su u društvo u kome vlada povjerenje. Jer, povjerenje se kod ovakvih skupova stvara. Kad postoji povjerenje na vrhu, onda je za ljude u bazi jednostavnije zamisliti da se s punim povjerenjem može gledati na tu temu. Ustanovljeno je da je mnogo više integracije ostvareno nego su debate posljedniih tjedana pokazivale. Činjenica je kako je jako mnogo ljudi s migrantskom pozadinom, otvorilo firme, da je puno onih koji završavaju fakultet, da ima već takvih koji obrazovani napuštaju ovu zemlju i traže sreću u nekom durgom kutku. Istina je da su i ovdje, u velikom plenumu, najglasniji ljudi iz Turske. To ima veze i s mentaliteom. Naši ljudi dolaze iz jedne ratom rascjepljene cjeline, uvijek smo u povjesti bili pokoravani i morali se nametati drugima. Zato imamo drugi mentalitet koji i nije loš, brže učimo jezik, lakše se upuštamo u upoznavanje.
Već kod prve generacije useljenika, važilo je da su oni s područja bivše Jugoslavije, najbolje integrirani. I danas je tako. Ja mislim da se kod nas brkaju pojmovi integracije i asimilacije. Svi mi nosimo svoja sjećanja u sebi. To nam nitko ne može uzeti. Mi to nećemo izgubiti ako dobro naučimo jezik, ako se upoznajemo s vrijednostima njemačke kulture, s njenom povješću. Miješanje naroda je uvijek šansa i da se spozna više o sebi i napravi više i za sebe. Mi i nemamo potrebu nametati se. Mi radimo ono što je u našem interesu i u nacionalnom interesu ovog društva. Ne može nam biti interes da je Nijemcima lošije. Ako radimo tako da je i ovom društvu bolje, onda istovremeno radimo i za sebe.
Gdje su problemi? Jezik je povezan sa svijesti sporazumjevanja ljudi. Ako ne znam jezik kako ću Nijemcima pričati odakle dolazim. Mladi ljudi iz naših krajeva su jako dobro integrirani i nemaju probleme onih koji se ovdje češće javljaju, kao Arapi i Turci. Mi imamo manjine kojima treba pomoći da se maknu s ruba a to su iste grupe ljudi koje su i u izvornom društvu, imale iste probleme, rekla je Bosiljka Schedlich te zaključila:
–“Multi-kulti ist tot”. Premijerka je tu izjavu relativirala i revitalizirala. Njena izjava je bila krivo shvaćena. Multu-kulti je suživot ljudi s različitim porjeklom. To postoji. Ali ako politika ljude prepusti same sebi i ne napravi korito u kojemu se teče prema zajedničkom cilju, to onda nije dobro, onda je taj multi-kulti mrtav. Politika mora stvoriti okvir za jednu zajedničku rijeku i zajednički cilj.
U tom smislu je kancelarka Merkel kritizirala dosadašnju politiku. I rekla, da zaista nije dovoljno urađeno da bi se ljude integriralo. Ljudi su 40 godina ovdje a tek od 2000. se traži od njih da uče jezik. Da se ranije o tome brinulo, ne bismo sada imali tih problema. Bilo bi i ovdje kao kad ljudi dođu u Ameriku i nakon kratkog vremena su potpuno ravnopravni s drugima i osjećaju se kao Amerikanci. A mi zbog toga što je njemačka politika zakazala, imamo milijune ljudi, koji i nakon boravka dugog 40- 50 godina, još uvijek imaju osjećaj da su stranci.
Multi -kulti je u političkom smislu, bio pogrešan.To je bilo stavljanje stranaca u jedan vakum a ne pomaganje da postanu ravnopravni članovo ove države. Tražilo se i govorilo: -Vi se trebate integrirati a zapravo nije postojao okvir. U tom smislu su ovakvi skupovi dragocjeni jer je kancelarka uzela stvari u svoje ruke.
Ja sam bila na svim prethodnim suretima. Ovo je bio četvrti po redu. A idući, kada će se već nazirati rezultati progresivnih integracionih mjera, zakazan je za par godina, rekla nam je Bosiljka Schedlich, po završetku integracionog sastanka na vrhu s kancelarkom Angelom Merkel.