Putešestvije nesuđenog “sina od optičara”
piše: Željko Jelavić
Vjerojatno ste čuli šaljivi odgovor na pitanje tko je sinoptičar, a ako niste – sinoptičar je “sin od optičara” (optičarev sin)!
E, pa u istom tonu se nekako i ja ovih dvadeset i kusur godina meteorološkog bivstvovanja nosim s pitanjima o prognozi vremena. Ljude jednostavno “ne dotikavle” ili se ne mire s činjenicom da smo mi na meteo-postaji u stvari klimatolozi, a ne sinoptičari. Ne kažem da nemamo nikakve veze, ali svejedno nismo oni kakvim nas prepoznaju tj. ne izrađujemo i ne dajemo prognoze o vremenu.
Moj pokojni otac je često na upit “Kakvo će biti vrijeme?” spremno odgovarao:” Sprijeda pljusak, straga vjetar”- ostavljajući u nedoumici “pitača” je li to stvarna prognoza ili šala.
Izvjesno vrijeme, u eri obrane od tuče raketama, svi smo putem radio stanica bili umreženi i mogli čuti prognoze osvježavane svakih nekoliko sati. Tako smo bili i puno informiraniji, ali ne i kompetentniji, i tako smo prosljeđivanjem dobivenih prognoza podržavali krivu predodžbu o našim sposobnostima.
Odavno toga više nema, ali stara poštapalica „kakvo će biti vrijeme“, naravno, ostala je. Valjda zbog nekog podsvjesnog odbijanja da dijelim sudbinu možebitnih, pogrešnih, nepotpunih ili netočnih prognoza čiji kreator nisam, rijetko kad gledam istu na televiziji i rijetko kad prenosim i komentiram.
Jedno vrijeme je to bila “falinka” jer bih Alenu, nekoć tehničaru i voditelju brodske radio postaje, prije nego pustimo glasove u eter neumorno ponavljao: “Ne pitaj me za prognozu”- što je on, naravno, svjesno ignorirao i namjerno ne zaboravljao. Često bi nezgodno i neuvjerljivo zvučalo moje izbjegavanje prognoziranja.
Sjećam se jednom je ipak zaboravio, a ja sam nenaviknut da jutarnje javljanje prođe bez “provokacije”, uredno i ničim izazvan izrecitirao prognozu za nekoliko idućih dana koju sam netom pročitao na teletekstu. I naravno pokopao za svagda svoju neumješanost u prognozu.
Ljudi najčešće s podsmjehom gledaju na prognozu “…s mjestimičnim pljuskovima” ne znajući da su pljuskovi izrazito lokalna pojava i da je pri tome jako teško odrediti mjesto gdje će padati.
Nisam znao ni ja dok tijekom jednog od prvih samostalnih dežurstava na postaji nisam morao do drugog kraja grada biciklom. Pri povratku na postaju pokisnem kao miš. Dođem na Jelas, sve suho. Naravno, ne vjerujem i pomišljam kako je ispucala zemlja već upila nekoliko litara pljuska, a užareni asfalt ga ispario. Pogledam ombrograf (pomoćni instrument-pisač oborine) i -ništa. Na traci ravna crta. Cijedeći mokru majicu nevoljko zaključim kako pljuska na Jelasu jednostavno nije bilo.
Glede pljuskova, jednom zgodom svoje (ne)iskustvo s njima ispričao mi je naš poznati sinoptičar i autor knjige “Slavonski meteorološki bećarac” o klimi Broda i okolice, Milan Sijerković. Kao mlade kolege Milan i Borivoj Čapka (također sinoptičar) znajući za prognozu o mjestimičnim pljuskovima, ipak su odlučili otići u gljive. Iako su pljuskovi kratkotrajna pojava, njih dvojica su sustavno kisnuli par sati, upućujući jedan drugoga u kom smjeru treba ići. Poslije su shvatili kako su nepogrešivo prepoznavali pljuskovite oblake i išli prema njima. Je li im taj događaj pomogao za kasnije točnije lociranje pljuskova povećavajući postotak točnih prognoza – ne znam?
Prognozirati nije uopće teško. To uostalom zna “svaka baba”, naročito ako iz mladih dana kao suvenir iz mladosti vuče koju slomljenu kost.
Tako je i moja bakica uredno gledajući prvog i vrlo popularnog tv-sinoptičara Tomislava Vučetića , uspoređivala “prognoze”. Još bi bilo sunčano kad bi bakicu “kljucala” kost i za dan, dva eto nepogode. Često sam kao dijete, pogotovo na feriju, uvečer osluškivao hoće li spominjati “prognostičku” kost ili ne, kako bi bio siguran da i sutra mogu na cjelodnevnu igru na livadi.
No, vratimo se meni i mojim “uspješnicama”. Ljudi vrlo često zovu kad žele mijenjati krov na kući ili se pak radi o nekim drugim poslovima koji ovise o vremenu.
Zvao tako prije nekoliko godina neki baja iz jednog prisavskog sela s upitom o kiši u subotu. Krenuh kao papagaj i gotovo rutinski ponavljati već toliko puta izrečene, pomno odabrane rečenice u kojima na kulturan način mičem svaku svoju vezu s prognozom, a time i s mogućim posljedicama, ali ne pali.
Navalio čovjek da mu dam prognozu za subotu i gotovo. Ne vjeruje on onima tamo u Zagrebu, a ja …baš ja sam taj koji zna. Upitah ga otkud mu to da ja dajem prognoze, napose još i točne. Ispalo je da je čitao moje koketiranje s predviđanjem vremena u jednom kalendaru godišnjaku.
Naime, dosta godina sam pisao za Slavonski narodni kalendar čiča Tome Grgina i tu između ostalog kao razbibrigu uvrštavao godišnje prognoze po danima, a koje sam prenosio iz jednog Stoljetnog kalendara. Naravno svaki put bih ukazivao na manjkavosti takvih predviđanja i naglašavao kako ih treba iz više razloga uzimati kao zabavu, ali moje opaske ili nisu čitane ili su zanemarivane.
Baji je prognoza trebala par puta i tada bi posegnuo za Slavonskim kalendarom i sve je (za divno čudo) ferceralo, a kako sad nema novi broj želi prognozu iz prve ruke. Time sam nehotice ni kriv ni dužan promoviran u vrsnog sinoptičara. Ne sjećam se je li prognoza koju sam na brzinu sklepao za spomenutu “problematičnu” subotu opravdala reputaciju, ali mi se baja nikad više nije javio.
I tako …i dalje se ” hrvam” s davanjem prognoza, ali iskustvo čini svoje pa sad i sam imam, kao moj otac na početku teksta, spremnu rečenicu kao odgovor.
Bitno je da je sunčan dan, pa na upit o slijedu vremena ide odgovor :” Ako ostane ovako, neće biti kiše”. Ustvari tu sam rečenicu prvi put u službi prognoze upotrijebio davno prije, ozbiljno odgovarajući jednom viđenijem Brođaninu, ne shvaćajući u prvi mah što sam rekao. U stvari, “ako ostane ovako” odnosilo se na nepromjenjivost par meteoroloških parametara koji bi jamčili stabilno vrijeme, a ispalo je više no neozbiljno.
On mi je, dapače, na danoj prognozi neobično toplo zahvalio zaključivši vjerojatno i sam (nakon koju minutu) da se radi o mojoj nespretnoj izjavi.
Tako ja i dalje radije “gledam unazad”, prebirući po povijesnim činjenicama i notirajući podatke iz brodske meteo-povijesti, nego dijelim nestručna vremenska predviđanja.
To dakako ne smeta velikoj većini mojih poznanika da nakon (kurtoaznog) upita kako sam, obavezno nastave : “A kakvo će biti vrijeme?”
Objavljeno i na sb periskop.net