Svim suradnicima, čitateljima, prijateljima, slučajnim prolaznicima na našem Glasu koji Kristovo rođenje slave po julijanskom kalendaru, želimo sretan Božić.
Iz naše arhive/06.01.2014./ pripremio: Emil Cipar
Kako je uopće došlo do ovog raskoraka i zašto dio kršćana Kristovo rođenje slavi 25. prosinca, a dio ga slavi 7. siječnja.
Da pojasnimo: i jedni i drugi slave Kristov rođendan 25. dan u mjesecu prosincu, samo što ga jedni slave po gregorijanskom, a drugi po julijanskom kalendaru, a oni su različiti.
Gregorijanski kalendar uveo je papa Grgur XIII 24. veljače 1582 po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa (Christoph Schlüssel) i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Liliusa (Luigi Lilio Ghiraldi)
Julijanski kalendar je puno stariji, ali i puno neprecizniji. Uveo ga je Gaj Julije Cezar 45. godine prije Krista po kojemu je kalendar dobio ime, a koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća nakon čega se počeo koristiti gregorijanski kalendar.
Julijanski kalendar i danas upotrebljavaju Ruska pravoslavna crkva, Antiohijska pravoslavna crkva, Gruzijska pravoslavna crkva, Makedonska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva, Jeruzalemski patrijarhat i neki samostani na Svetoj gori u Grčkoj.
Također, u primjeni julijanskog kalendara ustraju i neka katolička sela istočnog obreda na Žumberku.
Dan slavljenja Kristovog rođenja je nevažan, jer se ionako točno ne zna kada je rođen. Važno je da je on sve nas učio ljubavi i da je za grijehe svih nas umro na križu.
Žalosno je da su se u njegovo ime vodili krvavi ratovi i da se ponegdje i danas u njegovo ime zvecka oružjem. Svi oni koji su to činili i koji to danas čine, ne čine to u Kristovo ime, nego slijede neke svoje niske porive i koristoljublje.
A mi s Hrvatskog glasa Berlin, s dušom punom ljubavi želimo našim sestrama i braći u Kristu sretan Božić bilo kad i bilo gdje ga slavili, jer:
Dobre volje svaka duša
grijeha neka već ne kuša
nego hvali, diči Boga
što je poslo sinka svoga
Pridruzujem se vasim bozicnom cestitkama, danasnjim.
Praznujmo svo ponovo praznik Svjetla i Nade, sve one Dobrote koje nam donese mladic iz Nazareta. On nam pokaza kako s drugima u harmoniji treba zivjeti, truditi se da sve sto nas okruzuje kao Jedno vidimo. Da sve stvoreno vidimo kao savrsenu kreaciju bozansku cega smo i mi sami dio. Pokaza nam de je dobro ciniti jedini put da se u tom Jednom sasma utopimo.
Neka i ovaj danasnji praznik donese radost i blagoslove u srca i domove nase, neka nam podari sve ono sto drugima hocemo pozeljeti, hocemo podariti.