Potrošačko društvo i njegov utjecaj na nacionalnu i globalnu ekonomiju s osvrtom na potrošača u Hrvatskoj
Piše: Dražen Katić
Potrošačko društvo Europe utječe u velikoj mjeri na nacionalne ekonomije pojedenih zemalja, kao i na globalnu europsku i svjetsku ekonomiju.
Padom socijalističkog sistema te uvođenjem tržišnoga kapitalizma došlo je do eksplozije manjih ili većih prodavaonica i prodajnih centara u svim postsocijalističkim zemljama. Disciplinirani “socijalistički” potrošač našao se u jednoj sasvim novoj situaciji. Izobilje proizvoda, sezonskog i ne sezonskog voća, svih vrsta mesa, kozmetike i proizvoda za održavanje higijene promijenili su način razmišljanja i ponašanja bivšeg “socijalističkog” potrošača.
Danas postoji fenomen “zbunjenog potrošača”, odnosno potrošača koji od 30 različitih vrsta jogurta i drugih mnogobrojnih ponuđenih proizvoda ima problem izbora, odnosno odluke koji proizvod da kupi.
Prosječni potrošač također misli da kupovinom proizvoda “pomaže ekonomiju”. Samo jednim djelom to odgovara stvarnosti. Ako se proizvodi ne kupuju, onda ih nema potrebe ni proizvoditi. To je temelj trgovine, a samim tim i ekonomije.
Međutim pretjerana proizvodnja funkcionira toliko dugo, koliko dugo imamo dovoljno sirovina za proizvodnju!
Veliki problem proizvodnje, a samim tim i potrošnje je da mi pretjerano koristimo resurse, odnosno sirovine.
U Njemačkoj je bio fenomen kod pojačane potrošnje BIO benzina da je došlo do nestašice žitarica u pojedinim siromašnim zemljama koje su iz “hrane” proizvodile gorivo, te ga prodavale u Europi. Taj ECO benzin (E 10) je bio nešto jeftiniji, te stoga izazvao na početku prodaje interes potrošača. Međutim kada se pojavila glad u zemljama koje su taj benzin eksportirale, došlo je do niza protesta humanitarnih organizacija i medija. Nakon što su njemački potrošači bojkotirali kupovinu ECO benzina (E 10) tržište žitaricama se ponovo stabiliziralo.
Fenomen koji je moderno potrošačko društvo izazvalo je da se proizvodi daleko više od onoga što se može potrošiti. Samim tim pojavile su se slijedeće negativne popratne pojave:
– namjerno bacanje i uništavanje prehrambenih proizvoda kako bi održali visoku tržišnu cijenu
– individualno bacanje hrane iz nepoznavanja roka valjanosti prehrambenih proizvoda
– izgladnjivanje stanovništva siromašnih zemalja
– uništenje zemljišnih površina sađenjem monokultura, te kultura za proizvodnju ECO dizela ili ECO benzina
– uništenje ogromne količine pitke vode u prekomjernoj proizvodnji
– uništenje zdravlja potrošača jer se konzumira meso, voće i povrće iz masovnog i neekološkog uzgoja, što direktno dovodi do tzv. civilizacijskih bolesti koje su našim djedovima i bakama bile nepoznate (npr. dijabetes kod male djece, te povećana masnoća u krvi itd.)
Da dalje ne nabrajam, želio bi zaključno iznijeti da najviše od “potrošačkoga društva” profitiraju tvrtke i koncerni koji proizvode hranu, velike tvornice za preradu i konzerviranje hrane, veliki prodajni lanci i banke, a najmanje potrošač.
Trebalo bi se polako okrenuti u pravcu “inteligentnog potrošača”, koji kupuje samo potrebne stvari, odnosno kupuje u skladu sa održivim razvojem. Više puta sam napomenuo da ako nastavimo živjeti “ovako” kao do sada, tada trebamo 4 zemaljske kugle, a kao što svi znamo imamo samo jednu.
Naša civilizacija ovisna je o nafti, mineralu “rijetka zemlja” i fosfatima. Taj zaključak objavio je “Club of Rome” na održanom sastanku 06.06.2013 u Berlinu, koji je zabilježen u izvješću “Opustošeni planet”.
Znanstvenici su na sastanku upozorili na ubrzano smanjenje resursa, te uništavanju ekosistema.
Talijanski autor i kemičar Udo Bardi u Berlinu je rekao: “Uskoro ćemo investirati više energije u bušotine nafte i plina, nego eksploatacijom dobijemo. Resursi su postali rijetki, mora se bušiti sve dublje, te primjenjivati skupa tehnologija. Mi stvaramo jedan drugi planet, planet opustošenih resursa i sasvim promjenjene klime”.
Dalje je zaključeno da nestankom fosilnih goriva naša civilizacija se može vratiti u agrarno društvo.
Prelaskom sa socijalističkog samoupravljanja u demokratsko društvo Republika Hrvatska je uvela tržišnu ekonomiju. Samim time stvorilo se pogodno tlo za dolazak velikih europskih prodajnih lanaca. Odjednom su preplavili gotovo cijelu Hrvatsku njemački, austrijski i talijanski prodajni lanci. Sa vremenom su se etablirali i neki domaći prodajni centri, najveći među njima Konzum. Vrlo brzo svi proizvodi koje možemo kupiti u Njemačkoj bili su dostupni i u prodajnim lancima u Republici Hrvatskoj (Aldi, Lidl, Kaufland, DM, Baumarkt).
Hrvatski potrošač se u vrlo kratkom vremenu našao u sasvim jednoj novoj situaciji, situaciji velikog izbora. Međutim proizvodi koji su se nudili na tržištu bili su različitih cijena, kvalitete, zemlje uvoza i različitog roka upotrebe.
Shodno novim izazovima osnovana je 15.01.1998 u Republici Hrvatskoj “Hrvatska udruga za zaštitu potrošača”! To je bila prva osnovana udruga u našoj zemlji. Nakon toga osnovane su Udruge za zaštitu potrošača po većim hrvatskim gradovima.
U većini tih udruga potrošač može dobiti savjetovanje iz područja: elektroopskrbe, vodoopskrbe, telekomunikacija, robnog prometa, financija i zdravstva.
Potrošač ima mogućnost uložiti pritužbu slijedećim tijelima:
- Povjerenstvu za reklamaciju
- Državnom inspektoratu
- Sanitarnoj inspekciji
- Sudu časti
Većina Udruga ima na svojoj WEB stranici i obrazac za pritužbe, kojim se potrošač može koristiti.
Potrošača u Republici Hrvatskoj osim Udruga za zaštitu potrošača štiti i zakon. Sabor Republike Hrvatske je 13.07.2007 na temelju članka 88 Ustava RH donio “Zakon o zaštiti potrošača (NN br. 79/07, 125/07, 75/09 i 79/09)”.
Opasnosti kojima su vrlo često izloženi potrošači u Republici Hrvatskoj su ponude različitih telekomunikacijskih proizvoda, te ponude proizvoda za poboljšanje zdravlja (kreme, dodaci hrani, sredstva za mršavljenje, zdrav san itd.). Pored toga potrošač je izložen intenzivnom telefonskom marketingu, te pozivima na različite prezentacije.
Potrošač u Republici Hrvatskoj ima zakonsko pravo na podnošenje žalbe i pritužbe. Na taj način ne samo da se štite prava potrošača, već se i tjera tvrtke i koncerne na ispravan i zakonski reguliran rad. Jedino ako se ne žalimo tada smo kao potrošači zaista “nezaštićeni”!
Ovo je jedna od više zanimljivih tema objavljenih u knjizi “Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „epubli“ (www.epubli.de). Pored standardne (uvežene knjige) izdanje je dostupno i u e-book formatu (PDF) po vrlo povoljnoj cijeni.
Obadva formata knjige mogu se pogledati pod slijedećim linkom:
http://www.epubli.de/shop/autor/Drazen-Katic/6916