O JEZIKU RODE DA TI POJEM

IZ PISMA ČITATELJA: Hoćemo  li po novim udžbenicima učiti da se Bambi piše malim početnim slovom te da je Lessie mužjak? Tako barem piše u najnovijem pravopisu!

pismo2-620x400 (1)Poštovani!

Ovo je pismo nastalo u jednom dahu, nakon što sam jednoga dokonog poslijepodneva uzeo najnoviji pravopis u ruke.

Sve što ću ovdje napisati može se provjeriti. Štoviše, molim Vas da provjerite. Ovdje ću navesti samo najočitija sporna rješenja, stvaran ih je broj daleko veći.

Pa krenimo redom.

1. Po novom se može pisati i Adamova jabučica i adamova jabučica. Dosad nije bilo sumnje: pisalo se Adamova jabučica i Ahilova peta.

2. Po novom se piše alfanumerički, iako se u svim dosadašnjim pravopisima pisalo alfa-numerički, dakle koji se odnosi i na slova i na brojeve/brojke. Zanimljivo je i da se izraz alfanumerički objašnjava kao slovno-brojčani, dakle sa spojnicom. Zašto, ne znam.

3. Jeste li čuli za pridjev anorektičan? Institutovci očito jesu. Pogađate, riječi anoreksičan nema ni traga iako je neusporedivo češća.

4. Prema Antonio može biti i Antonijem i Antoniom, prema Mario može biti i Mariom i Marijem, prema Tokio može biti i Tokijem i Tokiom… “Stradale” su i opće imenice na -io, pa tako više ne razlikujemo radij i radio (instrumental prema radij glasio je radijem, a prema radio radiom), dok instrumental studijem može biti i od imenice studij i od imenice studio (nekad smo imali studij – studijem; studio – studiom; studija – studijom, a po novome je pravopisu sve izmiješano). Da ludst ovdje ne staje, svjedoči i primjer portfolio (im. m. r.), čiji instrumental u ovome pravopisu glasi portfolijem i – portfolijom! (A portfolijom bi mogo glasiti samo da u nominativu glasi portfolija i da je ženskoga roda – usporedi s imenicom studija.)

5. Autori se nisu mogli odlučiti bi li pisali pravopis ili jezični savjetnik, pa su kombinirali. Tako je odbačen čitav niz sasvim uvriježenih riječi: aristokracija > plemstvo, barijera > prepreka, bezjak > prostak (već se na Bambijevom primjeru dalo naslutiti da autori nisu ljubitelji dječje književnosti, no sad smo sigurni u to), bubamara > božja ovčica, buča > bundeva, tikva (no “bučino ulje” sasvim im je dobro?!), čir > vrijed, diler > raspačavač, hulahupke > čarape s gaćicama, a posebice se štetnom pokazao skup žvakaća guma, koja je iz sigurnosnih razloga usmjerena na gumu za žvakanje… Shvatili ste, zar ne? No, s druge strane, propuštaju se i dopuštaju puno sporniji izrazi: fax je usmjeren na faks, iako riječ glasi telefaks, konzalting nije upućen na savjetovanje (ipak je aristokracija puno strašnija riječ!), kandžija nije usmjerena na bič ili korbač i tako dalje, pa tek smo počeli.

6. Kad smo već kod usmjeravanja s “loših” na “dobre” riječi, posebno su proganjani glagoli na -ći: dići > dignuti, dotaći > dotaknuti, istaći > istaknuti, izdići > izdignuti, izmaći > izmaknuti, napući > napuknuti, podvrći > podvrgnuti, pući > puknuti… Pravi mali lov na vještice, srećom, glagoli se ne mogu spaliti. No ni ovo nije do kraja (Ili dokraja?! Ne znam više!) provedeno, pa tako glagol dostići nije usmjeren na dostignuti, stići nije usmjeren na stignuti…, a primjerice glagol izbjegnuti usmjerava se na izbjeći. Sve vam je jasno?

7. Armenci mogu biti i armenci! Mogu li onda Srbi i Srbijanci biti i srbi i srbijanci, ne znam. No da se vratim armencima, po ovome su pravopisu to pripadnici Armenske Crkve. Problem je samo u tome što Armenska Crkva uopće ne postoji. Postoje Armenska apostolska crkva i Armenska katolička crkva. Tko su armenci, i dalje mi nije jasno.

8. Već sam barem 50 puta otvorio stranicu 165. i uvijek se ponadam da se nešto promijenilo, no nije: Bambi je i dalje bambi. Zašto, ne znam, ali znam da u hrvatskome jeziku ne postoji opća imenica bambi, nego da je to ime laneta iz Saletnovih romana te ime tvornice dječjih cipela. U oba se slučaja ova riječ mora pisati velikim početnim slovom. No čini se da se samo ja uzrujavam oko ove promjene.

9. Tek smo na slovu B, a već imamo potpuno nov pridjev (koji, naravno, treba istisnuti stari) – budimpeški! To što svi drugi pravopisi donose, a govornici upotrebljavaju pridjev budimpeštanski očito nije dovoljan razlog da se ne upotrijebi slovenski pridjev. No da autori imaju prilično problema s određivanjem osnova i tvorbom izvedenica može se vidjeti na više primjera. Tako je pridjev prema imenu Delfi delfijski, iako bi oblik delfski bio sustavniji jer je osnova delf-: Delf-i, Delf-a, Delf-ima… (uostalom kao što je i golfski prema golf, no da ne zaboravimo: Golfska struja u ovome je pravopisu golfska struja, isto tako i đenovska – molim, provjerite, to su vam stranice 211. i 225.). No s druge strane, prema imenima rijeka Mississippi i Missouri, koje zadržavaju završno i kao dio osnove (Mississippi-ja, Mississippi-jem), osnova se krati i tvore se nakaradni pridjevi misisipski i misurski!

10. Descartes je po novome u nominativu Decartes, a u genitivu dobiva s, pa se piše Descartesa.

11. Cigančica i Cigančić odsad se pišu cigančica i cigančić.

12. Još malo institutske “logike” s osnovama, ovaj put s osnovama koje imaju nepostojano a. Pravopis usmjerava ovako: dvostupačni > dvostupčani (što je u redu), no slijedi stupčani > stupačni. Logično, zar ne? Ima još, jednosveščani > jednosvezačni, što je pogrešno jer je osnova genitivna (G svesk-a) i od nje se tvori pridjev, a kako riječ sveska (N) u hrvatskom ne postoji, nema potrebe za tvorenjem pridjeva svezačni.

13. Etruščani su postali Etrurci. Sreća njihova pa ih odavno nema.

14. Malo se i izmišljalo. Tako su Grubišnopoljci postali – Grubišnopoljčanin i Grubišnopoljčanka! Slobodno upišie ove riječi u Google. Vjerojatno nećete naći ni jedan rezultat.

15. Sigurno niste znali da je podsljemenska zona postala ispodsljemenska. Ne vjerujete, pogledate 245. stranicu.

16. Pridjev prema Jamajka više nije jamajčanski nego jamajački! No to ste sigurno i sami znali.

17. Moje su nove najdraže riječi kibermomak, kiberdjevojka i kiberdjevojčin. Upotrebljavat ću ih svaki dan.

18. Još malo muke po pridjevima. Lakmus-papir može biti lakmusni papir, ali nikako ne lakmusov papir, na što upućuje ovaj pravopis. Autori su valjda mislili da je to papir stanovitoga gospodina Lakmusa. E pa nije.

19. Lanac probijanac više nema nominativ. Samo je gentivi preživio: lanca probijanca. Srećom se padeži ne mogu ukinuti kako se tko sjeti.

20. Sjećate li se serijala o kujici Lessie koja se vraća kući? Nakon ovoga ju više nikad nećete gledati istim očima. Jezikoslovci naime inzistiraju na promjeni spola ove kujice. Po novom je pravopisu – mužjak! Ženska se imena koja u izgovoru završavaju na -i ne sklanjaju (N Sandi, G Sandi, D Sandi, I Sandi). Isto je i s Lassie (Bojim se Lassie. Prilazim Lassie. Igram se s Lassie.). No po novom se pravopisu ovo ime sklanja kao da je Lessie mužjak, primjerice kao prezime književnika Leopardija (Bojim se Leopardija/Lassieja?! Prilazim Leopardiju/Lassieju?!).

21. Letjelica je vozilo za letenje, no u ovom je pravopisu ona valjda osoba, pa je dobila i posvojni pridjev – letjeličin! Trebamo li odsad govoriti i biciklov, brodov ili raketin, ne znam.

22. Najlonke više nisu najlonke, nego – najlonka! Valjda su onda i gaće i hlače postale gaća i hlača. Sve su to naime imenice koje imaju samo množinu (pluralia tantum), a zajedničko im je i to što je riječ o odjeći koju oblačimo na noge, a njih, gle čuda, imamo dvije!

23. Još jedna bizarna izmjena: glagoli naprćiti i napućiti. Da budem slikovit: prvi se odnosi na sražnjicu, a drugi na usnice. No, autori tvrde da glagol naprćiti nije dobar i usmjeravaju ga na napućiti. Dakle, odsad se kaže da je netko napućio stražnjicu ili, nedajbože, da se napućio!

24. Slijedi jedno vrlo lijepo i elegantno rješenje: odsad se piše netoiznos i netoplaća, ali neto osobni dohodak. Koja je vrsta riječi riječ neto u prvom i drugom primjeru, a koja u trećem i zašto?

25. Marulić je postao Otac Hrvatske Književnosti. Mogu i čuti kako ga je majka prije 500-tinjak godina dozivala: “Oče Hrvatske Književnosti, večera je na stolu!”

26. Po novom je palača pravde, dakle malim slovom. Jesu li onda i banski dvori?

27. Želite čuti još nepodobnih riječi koje treba izbaciti? Nauštrb > na štetu, na račun, neoskvrnut > neoskvrnjen, neosporan > neosporiv, opredijeljenje > opredijeljenost, osvjedočenje > osvjedočenost (svjedočenje je pak u redu), otparati > otporiti, porijeklo > podrijetlo, poznanik > znanac, predmnijevati > pretpostavljati, posttraumatski > poslijetraumatski (što ni sami ne slijede u ovompravopiščiću jer kad objašnjavaju kraticu PTSP, pišu da je to “posttraumatski stresni poremećaj”), slamnjača > slamarica (strunjača je prežvjela pokolj), supružnik > suprug (iako sam oduvijek mislio da supružnik označava bračnog druga, tako su supružnici nekad bili muž i žena, a danas su, čini se, dva muža), vjekovni > stogodišnji, stoljetni, zaslađivati > sladiti. I ne brinite se, nisu ovo sve nepoćudne riječi.

28. Šop je napokon postala hrvatska riječ. Bravo, autori! Iako se seks-šop označava kao element razgovornog stila, ne zaboravimo da je i razgovorni stil dio hrvatskoga standardnog jezika.

29. Da je pravopis nedorađen i neujednačen, vidi se na svakoj stranici, no jedan od najdražih primjera je ugljični, koji se usmjerava na ugljikov (što je potpuno netočno jer imamo ugljična vlakna, ali ugljikov monoksid), no pridjev dušični ne usmjerava se ni na što, a trebalo je razdvojiti dušični (kao dušična gnojiva) od dušikov (kao u dušikov monoksid).

30. Nemojte zaboraviti da po ovome pravopisu gotovo sve možete pisati i spojeno. Naprimjerpišesespojeno: dosutra, dogola, dogrla, dovečer, kolikoput, naprimjer, nabolje, nadno, uime, uinat…

31. Ludostima ovdje nipošto nije kraj. Prilično sam siguran da nikad ni jedan pravopis nije ovako grubo kršio pravila hrvatskog standardnoga jezka kao ovaj. Na primjer, donose se oblici najdjevojčin, najdjevojka, najdogađaj i još se – potpuno pogrešno – karakteriziraju kao elementi razgovornoga stila! No to su elementi žargona, a žargon ne pripada standardnome jeziku i ne tiču ga se pravopisna pravila, dakle nema što ni raditi u pravopisu. Predmetak naj- u stadnardnome jeziku dolazi samo uz pridjeve i priloge. Nikako ne uz imenice. Ovo je nedvosmislen primjer ismijavanja hrvatske gramatike. Koliko je sve suludo govori i činjenica da je “zabranjeno” upotrijebiti glagol dići, ali je u redu reći najdjevojka! Možda to ne vidite, no oni se nama smiju u lice jer im dopuštamo da od našeg jezika rade farsu i šalu, a mi im to ne samo da dopuštamo nego ih još i financiramo. Kako stvari stoje, oni su mogli  napisatii  pravilo po kojem će se Hrvati pisati malim početnim slovom i svejedno ni jedan Hrvat ne bi reagirao. Jesmo li tolike kukavice ili smo toliko neobrazovani da ne poznajemo ni osnovna pravila svojega jezika?!

32. Da ne ispade da sam nezahvalan i da ne vidim sav napredak koji ovaj pravopis donosi, moram istaknuti/istaći kako ni jedan pravopis prije ovoga nije navodio kineske horoskopske znakove, ni jedan (vjerojatno ni onaj iz 60-ih) nije imao toliko komunističko-socijalističkih kratica i  srpskih toponima, a da svi budu sretni i zadovoljni, donosi se i značajan broj imena svetaca. Pravopis za sve, samo ne za hrvatski jezik.

Od ovog je pravopisa šokantnija samo činjenica da ni jedan jedini hrvatski jezikoslovac – a ima ih na desetke i svi žive na trošak hrvatskih poreznih obveznika – nije reagirao ni na jednu očitu neznanstvenu činjenicu u ovome pravopisu. Cijela je situacija s ovim pravopisom dokazala da Republika Hrvatska danas nema jezikoslovaca koji be se mogli i željeli brinuti o hrvatskom jeziku. Hoće li jedan od sljedećih koraka biti traženje pomoći jezikoslovaca izvan Hrvatske?

Srdačan pozdrav!

Ivan P.

 

0 0 votes
Article Rating

Related Post

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments