BUSHIDO JE ZAKON

O etici u poslovanju

piše: Dražen Katić
Etika je nauka o moralu, a etika u poslovanju su moralna načela koja trebamo primjenjivati kod poslovnih zahvata u odnosu:

– prodavač – mušterija i obrnuto
– tvrtka – radnici i obrnuto
– tvrtka – zajednica / država i obrnuto

Općenito je vrlo malo napisano o etici u poslovanju, pa ćemo zato produbiti tu temu, kako teoretski tako i primjerima iz prakse!

Ono što je mene uvijek fasciniralo to je ne samo japanska disciplina i lojalnost tvrtci, nego i druga etička načela koja se primjenjuju u poslovanju. U nekim japanskim tvrtkama do dan danas postoji “bushido” kodeks srednjevjekovnih japanskih ratnika samuraja. Bushido u prijevodu znači “Put ratnika”. To je kodeks ponašanja, filozofije i moralnih normi. Bushido čine 5 glavnih načela: Vjernost (odanost), uljudnost, hrabrost, iskrenost i jednostavnost.

Kao što sam već naveo u japanskim tvrtkama postoji trag tih pravila do danas. Japanci imaju pravo na 10-20 dana godišnjeg odmora, ovisno o radnom stažu. Ako u tvrtci vaš stariji radni kolega nije još koristio godišnji odmor, nećete ga ni vi uzeti iako imate zakonsko pravo na to. U japanskim tvrtkama “bushido” kodeks često stoji iznad državnih zakona.

Moralna načela ponašanja u poslovanju ne postoje samo u industriji već i u trgovini. Napisati ću par riječi o trgovini u Njemačkoj. U trgovini postoje dvije strane, a to su prodavač i kupac. Etika u poslovanju se odnosi kako na veliku prodajnu kuću, tako i na samostalnog prodajnog zastupnika. Ako je prodajni proces zaključen po moralnim normama tada će obadvije strane ostvariti dobit, engleski zvano “win-win”, te će obadvije strane osjetiti zadovoljstvo nakon procesa prodaje, odnosno kupnje.

U Njemačkoj prodavač mora na najbolji i najkorektniji način prezentirati proizvod, te navesti i nedostatke koji su vezani za njega. Prešućivanje nedostataka nije dozvoljeno po moralnim načelima. Pošto većina proizvoda imaju više prednosti nego nedostataka, dobar prodavač će proizvode uspjeti prodati.

S druge strane mušterija se “moralno” obavezuje da će kupiti proizvod od tog prodavača sa kojim je i obavila prodajni razgovor, a ne od nekog drugog ili kupiti isti proizvod dva dana kasnije u internetu.

 Etika u poslovanju se može ocijeniti prema “AA 1000 AccountAbility principima” nastalim 2003. Taj internacionalni standard određuje načela kvalitete: pravednost, objektivnost i neovisnost, stručno i profesionalno ponašanje, te poštovanje subjekata u poslovnom procesu.

Republika Hrvatska je mlada država koja je iz faze “socijalističkog samoupravljanja” skočila u hladnu vodu kapitalizma i tržišnog gospodarstva. Kapitalistički sustav prožet socijalnom komponentama (poput Danske, Švedske) ne može se izgraditi u 20 godina. Radne navike socijalističkog samoupravljanja su se izmiješale s novim društvenim poretkom. Vrlo brzim tempom u postupku privatizacije “zajedničkog socijalističkog dobra” određeni pojedinci postaju vlasnici: tvornica, hotela, benzinskih postaja, trgovačkih lanaca, radničkih odmarališta i sl.

Ono što nakon toga slijedi ima malo zajedničkoga s etikom u poslovanju.

Novonastali kapitalisti definiraju kapitalistički sistem u hrvatskoj poput “američkog kapitalizma”!

Međutim taj sistem često nazvan “divlji kapitalizam” nema čak ni američke komponente.

Vrlo brzo stasaju mnogobrojne negativne, zakonski nedopuštene, a ne samo neetične radnje:

– neprijavljivanje radnika (neplaćanje socijalnog i mirovinskog osiguranja radnicima)
– neredovito isplaćivanje plaća ili neisplaćivanje plaća dugi vremenski period
– plaćanje minimalne radničke nadnice, te prijetnje otpuštanjem
– neplaćanje prekovremenih radnih sati
– tjeranje radnika na dulje radno vrijeme od 12 sati dnevno
– uskraćivanje radnicima godišnjeg odmora
– uskraćivanje radnicima dnevnog odmora
– zabrana odlaska na bolovanje i sl.

Istovremeno,  kapitalist stječe neprimjerenu dobit, proširuje proizvodnju, kupuje druga financijski slabija poduzeća i tvrtke. Vrlo često k tome povećava i “osobnu imovinu” kupujući skupocjene automobile, vile i jahte.

Navedene radnje nemaju nikakve veze sa etičnosti u poslovanju, već prije spadaju u domenu privrednog kriminala.

Drugi fenomen koji je nastao kao sporedni proizvod novog kapitalističkog sistema je “fenomen neplaćanja”. Svako je svakome dužan i to postaje pravilo, a ne iznimka.

Na taj način ekonomski ciklus proizvodnje i prodaje usluge i dobara, te naplata istih ne funkcionira. To dodatno dovodi do destabilizacije tržišne ekonomije i mlade kapitalističke države.

Borba sindikata za radnička prava trebala bi biti vrhunac etičkoga djelovanja. Nažalost kroz godine se primjećuje da je sindikalnim vođama daleko bitnije zadržati funkciju koju obavljaju, te prilično visoka primanja, nego borba za radnička prava.

Vođenje politike je također posao. Ako kao političar imate mjesečna primanja, te živite od tog novca znači da ste u istoj poziciji kao radnik ili inženjer u tvornici.

Fenomen koji je ove godine posebno izazvao ljutnju građana na političare je bio nedolaženje na saborska zasjedanja. Saborski zastupnici su birani od građana Republike Hrvatske da po najboljoj savjesti zastupaju interese tih istih građana. Te interese mogu zastupati na svome radnom mjestu, a ono se zove Sabor Republike Hrvatske. Pošto ne postoje kazne u našoj zemlji za neopravdano nedolaženje na saborsko zasjedanje, nedolasci se mogu pripisati neetičnom ponašanju.

Također donošenje zakona koji nisu u interesu građana Republike Hrvatske može se smatrati neetičnim.

“Lažna bolovanja” zaposlenika u javnom i privatnom sektoru pripadaju u neetičnost poslovanja, pošto na taj način zaposlenici oštećuju tvrtku ili državu.

Ovo je jedna od više zanimljivih tema objavljenih u knjizi “Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „epubli“ (www.epubli.de). Pored standardne (uvežene knjige) izdanje je dostupno i u e-book formatu (PDF) po vrlo povoljnoj cijeni.
Obadva formata knjige mogu se pogledati pod slijedećim linkom: http://www.epubli.de/shop/autor/Drazen-Katic/6916

mr.sc. Drazen Katic, dipl.ing.