Održan 22. proljetni sajam u Osijeku
tekst i foto: Slavko Žebić
Od petka, 6. do nedjelje 8. ožujka o.g. u Osijeku je održan 22. Proljetni i 16. Obrtnički sajam na Pampasu, na kojemu je sudjelovalo više od 200 izlagača iz čitave Hrvatske i susjednih zemalja, Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Slovenije i Srbije. Goste, izlagače i posjetitelje pozdravila je direktorica Osječkog sajma d. o. o., Nada Maglaić i zahvalila na vjernosti sa kojom zajednički gradimo najznačajniju sajamsku priredbu u regiji i nastavljamo tradiciju zvanu; Osijek – sajamski grad.
Pozdravima se pridružio i gradonačelnik Ivan Vrkić i naglasio kako je Osijek postao nezaobilazno mjesto susreta proizvođača, trgovaca i obrtnika sa krajnjim ciljem – kupcem. I osječko-baranjski župan, Vladimir Šišljagić je naglasio da je Istok Hrvatske pokretač u poljoprivredi i prerađivačkoj industriji, jer proizvodnja hrane treba biti strateški cilj čitave ove regije.
Sajam je otvorio pomoćnik ministra poljoprivrede RH, Zoran Vasić izrazivši zadovoljenje da je baš ovo ministarstvo ne samo moralni već i financijski pokrovitelj sajma i ministarstvo poljoprivrede i treba biti prva stanica za pomoć i savjete poljoprivrednicima na putu daljnjeg razvoja i izazova koji stoje pred Europskom unijom.
Prijateljska Subotica je nezaobilazni sudionik sajamskih priredbi u Osijeku, pa je Slobodan Vojinović, predsjednik Regionalne komore Subotice izjavio da su dolazili u Osijek i kada se to nije smjelo. Na prijateljstvu dvaju gradova zasnovana je plodna suradnja dvije komore i traje od 90.-tih, a svake godine bilježi stalni uspon a i jedni i drugi su se obvezali dolaziti na sajmove u reciprocitetu. Prije godinu ili dvije, Hrvatska je bila zemlje – partner sajma u Subotici. Naglasio je kako je značajno porasla zanimanje u te posljednje dvije godine od kako je Hrvatska u Eu, pa je u prošloj godini promet premašio 900 milijuna dolara. Koliko god je Srbiji Hrvatska zanimljiva kao spone prema tržištu Eu, toliko su i oni Hrvatskoj zanimljivi zbog mogućnosti plasmana na veliko tržište Ruske federacije. I jednima i drugima najzanimljiviji je agrar, jer regija jest takva kakva jest i istina je da je 1/3 planeta gladna, ali je istovremeno na 2/3 planeta hiperprodukcija roba prehrambene industrije i tu je šansa za nas i našu organsku hranu. Zato je daljnja finalizacija proizvoda primarni interes, jer nikomu nije zanimljivo izvoziti sirovinu ili repromaterijale, jer, istini za volju, i kada zajedno nastupamo mi smo mali, a svaki naš proizvod mora biti izuzetne kvalitete. Na ovogodišnji sajam Komora je dovela desetak tvrtki a u suradnji sa Gradom tu je i Poslovni inkubator sa svojih par tvrtki, sve u svemu reprezentativno predstavljanje posjetiteljima Osječkog sajma.
Ildiko Zedi, direktorica Poslovnog inkubatora u Subotici pohvalila se da je često na sajmovima u Osijeku, a danas su ovdje sa tri tvrtke, nove, koje još nisu bile u Osijeku. Predstavljaju industrijski inženjering, alternativne izvore energije, posebice solarnu i učenje jezika alternativnom metodom, novina koje žele plasirati i ovdje. Tu je tvrtka iz Futoga koja proizvodi peći za grijanje veliki stambenih i radnih prostorija ostacima od proizvodnje (slama) i uvjerena je da će sve ovo naići na zanimanje.
Erika Fičor predstavlja vlastitu tvrtku a bavi se kožnom galanterijom i nudi bajkersku opremu od čiste kože, sve rukom rađeno, zatim muške i ženske torbice, kaiđše i sl. Što se cijena tiče, slične su kao i kod njih, ali uz ekstra kvalitetu i cijene smiju biti ekstra. Erika je priznala da je prvi puta u Osijeku i da joj se dopadaju i grad i Osječani. Bila je već u Zagrebu, na moru, u Istri, ali Osijek ju je osvojio na prvi pogled. I Slavica Tuzek-Gadžur, predstavnica Hemotehne iz Subotice je zadovoljna Osijekom, mada je Subotica za nijansu ljepša, a posjetiteljima u Osijeku nudi pet ambalažu različite namjene, od sakodnevne do posebne, za farmaceutsku industriju i sredstva za zaštitu bilja. I ona se nada sve većem zanimanju za njihove proizvode.
I da privodim kraju, riječ ima dr. Branimir Šimić sa Poljoprivrednog instituta u Osijeku. – Ovo je sajam poljoprivrede i prehrane pa je PIO praktički domaćin, svih ovih dosadašnjih godina. Proljetna je sjetva na pragu i veliko je zanimanje proizvođača za kvalitetno sjeme, a gužva na štandu svjedoči da proizvođači baš ovdje mogu dobiti i kvalitetnu uslugu i najbolje stručne savjete. Institut ima bogatu tradiciju i kada su u pitanju hibridi kukuruza, suncokreta, soje i lucerne, koja je šampion čitave regije. Upravo je sad potražnja za ovim sjemenima jer sjetva samo što nije, ali Institut ima odgovore i na upite proizvođača sa druge strane Dunava, jer godinama su već prisutni sa sortimentom i diljem Vojvodine i diljem Srbije. Klimatološki uvjeti su vrlo slični a i razina agrotehnike, pa hibride sa Instituta već godinama traže i tamo, jer pokazuju visoke gospodarske vrijednosti u redovitom roku sjetve, a posebice se traže hibridi za postrnu sjetvu, primjerice OS SK 398 ili 403, gdje su urodi silaže u prošloj godini bili i viši od 50 tona, kaže dr. Šimić.