U punom zamahu restauracija vrijednog književnog i kulturnog blaga Hrvata u BiH koje financira Vlada Republike Hrvatske
Izvor: Priopćenje Državnog ureda za Hrvate izvan domovine
Zagreb/ U petak, 24.travnja 2015., Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske posjetila je Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu te na licu mjesta provjerila kako napreduje restauracija vrijednog knjižnog blaga iz Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla- Mostar, koji je prošle godine financirala Vlada Republike Hrvatske u sklopu Natječaja za programe i projekte od posebnog interesa za Hrvate u Bosni i Hercegovini.
Fra Ante Marić, voditelj knjižnice franjevačkog samostana još jedanput je zahvalio Vladi Republike Hrvatske i Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske što su prepoznali značaj očuvanja vrijednog ne samo književnog i kulturnog već i povijesnog blaga. Naglasio je kako je dosada potpuno restaurirano 213 vrijednih knjiga od ukupno 869 u Zbirci rijetkosti (Rara) koliko ih je sačuvano u franjevačkom samostanu u Mostaru. Fra Marić je podsjetio kako neke od tih knjiga datiraju još iz ranog 16. stoljeća. Najstarija sačuvana knjiga Zbirke rijetkosti datira iz 1535g.
Predstojnica Krstičević je naglasila kako je projekt restauracije knjižnog blaga iz franjevačkog samostana u Mostaru važan i prepoznat te da ima veliku nacionalnu i kulturnu vrijednost . „Dragocjeno blago prošlosti samostanske knjižnice u Mostaru sačuvano je prije svega ljubavlju i marom franjevaca. Zadaća je i sviju nas da čuvamo i sačuvamo našu baštinu, kulturno blago hrvatskog naroda iz Bosne i Hercegovine za generacije koja dolaze iza nas. Nadam se i vjerujem da će u skoroj budućnosti franjevačka knjižnica u Mostaru otvoriti svoja vrata ne samo istraživačima i znanstvenicima iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, već i svoj zainteresiranoj svjetskoj javnosti“.
Knjižnica franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru ima preko 100.000 knjiga. Iako je proces obnove knjižnice, nakon ratnih stradanja tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, još u tijeku, knjižica je otvorena za građanstvo ali i za studente. Posebice je zanimljiva studentima za poslijediplomske i znanstvene radove