Indikatori ekonomsko-socijalne komponente za mjerenje održivog razvoja Republike Hrvatske
SMANJENJE NAZAPOSLENOSTI
piše: Dražen Katić
Mjeri se u ukupnom broju nezaposlenih po spolu.
Zaposlenost se smatra puni ili djelomični posao na neodređeno vrijeme u kome radniku za njegov rad poslodavac uplaćuje socijalna i mirovinska davanja te ugovorom dogovorenu mjesečnu plaću.
Posljednjih godina u Europskoj uniji je posebno izražen problem nezaposlenosti mlađih od 25 godina. Najveća nezaposlenost mladih je 2014. godine bila u Španjolskoj, zatim Grčkoj, pa Italiji i Hrvatskoj. Najmanja nezaposlenost mladih je bila i još danas je u Njemačkoj.
Nezaposlenost u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg je od sredine 70. do sredine 80. godina kontinuirano rasla, na preko 200.000 nezaposlenih. U narednim godinama se nezaposlenost lagano smanjivala, a 1997. godine se poduplala na 378.095 nezaposlenih. Do 2005. sa laganim oscilacijama nezaposlenost se u toj pokrajini nije mijenjala. U listopadu 2014. godine nezaposlenost je u Baden-Württembergu iznosila 3,8%, pri njemačkom prosjeku od 6,3%. Najmanju nezaposlenost je u listopadu 2014. imala njemačka pokrajina Bayern sa stopom nezaposlenosti od 3,4%.
Baden-Württemberg može zahvaliti za nisku nezaposlenost vrlo jakoj industriji u okolici grada Štutgarta. Preko 100 većih i srednjih tvornica zapošljavaju mnogobrojnu radnu snagu. Veće tvornice su: Daimler, Porsche, Bosch, Male, Stihl, Behr, Alcatel-Lucent itd. Također se u području maloprodaje, veleprodaje, području bankarstva, osiguranja i financija zapošljava veliki broj ljudi.
Republika Hrvatska ima visoku stopu nezaposlenih mlađih od 25 godina i ona je u listopadu 2014. iznosila 41,8%. Prema Državnom zavodu za statistiku stopa ukupno registriranih nezaposlenih građana u RepubliciHrvatskoj je u listopadu 2014. iznosila 18,7%.
Republika Hrvatska nema poput Njemačke jaku autoindustriju i visoko razvijenu opću industriju te je samim time i teže zapošljavanje.
Mlade genereacije kao i hrvatski građani koji posjeduju određena tražena zanimanja pokušavaju pronaći zaposlenje u razvijenim zemljama Europske Unije, a često se odlučuju i za odlazak u Kanadu ili u druge prekomorske zemlje.
Nezaposlenost Republika Hrvatska može se riješiti jedino u samoj državi. Odlazak hrvatskih građana iz države ne donosi automatski prinose u državnu blagajnu.
Koncentracijom na “komparativne prednosti” koje Republika Hrvatska ima u odnosu na druge zemlje Europske unije, moguće je dugoročno planirati smanjenje nezaposlenosti.
Ja sam u svojoj prvoj knjizi “Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost” definirao četiri strateške točke ekonomskog razvoja Republike Hrvatske i to:
1. Ekološka poljoprivreda i stočarstvo
2. Zdravstveni turizam i wellness
3. Informatika i programiranje
4. Industrija na bazi elektromobiliteta
Danas želim te četiri točke nadopuniti petom: “Tekstilna industrija na bazi tehničkih vlakana” te šestom točkom: “Razvijeno volontiranje”!
Ako investiramo naše snage i energiju u pravcu “komparativnih prednosti” u odnosu na druge članice Europske unije, za očekivati je u nadolazećim godinama postupni pad nezaposlenosti, a dugoročno gledano čak povratak mladih ljudi koji danas napuštaju zemlju.
Također pretpostavljam da će početi useljavanje mladih generacija hrvatskog iseljeništva koje su rođene izvan Domovine.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“
Više o knjizi možete vidjeti pod ovim linkom.
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
Dodao bi Dražene Ne smije se zaboraviti i treba se uvjek imati na umu i pamei..Hrvatska je zemlja sa malim brojem stanovnika.Na taj način socijalna i gospodarska ravnoteža nije baš lagano obdrživa.Ona može brzo rasti ali i padati,po pitanju vremena i okolnosti u kojima se u različitim situacijama i nalazi. Prema tome čini mi se da bi ,svaki hrvat koji još nije radio u Njemačkoj ili u nekoj drugoj modernoj razvijenoj demokradskoj zemlji trebalo najmanje za mjesec dva poslati tamo na radnu praksu. Kako bi se već konačno prekinule sve sumnje..i predbacivanja..našim iseljenicima.Ono mi živimo u Hrvatskoj a vi živite… Read more »
postovane gospodje katica, dragica, postovani gospodine niko,
moje je misljenje da se gospodarska situacija u hrvatskoj moze pokrenuti sa mrtve tocke, odnosno silazne putanje jedino zajednickim snagama domovine i iseljene hrvatske. da li ce se to i dogoditi pokazat ce nadolazece vrijeme
ugodan vikend
drazen katic
Možda gdja Katica, kako velite, ne poznaje dovoljno prilike u Hrvatskoj, ali draga Dragice, godinama promatram situaciju u Hrvatskoj, istina teško je, ali još nigdje ne vidjeh da ljudi, po sistemu lako ćemo, razbacuju vrijednosne papire, maašu bankovnim karticama, uzimaju kredite, po cijele dane sjede u kafićima, kao u Lijepoj našoj. Ama baš nigdje i ništa nemaju raditi? Pripovjest kaže, da je pri posjetu Zagrebu prošle godine, jedan njemački gradonačelnik pri šetnji gradom upitao: Ponedjeljak a toliko ljudi na ulicama, u restoranima, kafeima, je li kod vas neki praznik?
Poštovana gđo Katice! Mislim da slabo poznajete prilike u Hrvatskoj, vjerovatno ne živite tu pa vam se ne može zamjeriti. Naši mladi odlaze u razvijenije zemlje upravo raditi bilo kakve poslove, jer u domovini nemaju nikakav posao. HINA je objavila podatke Porezne uprave da nešto više od 5.000 poslodavaca, odnosno pravnih osoba i obrtnika ne isplaćuje plaće za svojih 15.230 zaposlenih, pokazuju ažurirani podaci Porezne uprave koji se odnose na neisplatitelje plaća u obračunskom razdoblju od siječnja do ožujka ove godine. Prvi popis neisplatitelja plaća Porezna je uprava objavila sredinom srpnja prošle godine i na njemu je tada bilo 7.038 poduzetnika. Većina… Read more »
Halo Dražene, vrlo konstruktivan i tematski uvjerljiv članak. Koncentrirali ste se na one privredne grane, koje su realistične za razvoj privrede u Hrvatskoj. Potrebno je samo zeleno svjetlo od političara, te podrška raznih projekata u ovim granama, napose poljoprivredi i stočarstvu. Osim toga, mislim da je još potrebnije preodgojiti razmišljanja mlade radne snage u Hrvatskoj. Ako mladi ne mogu dobiti onaj posao za koji su se školovali, trebali bi prvo uzimati „bilo kakav“ posao, jer niti jedna vrsta posla nije ispod „ljudskog dostojanstva“. Uvijek je bolje bilo što raditi i privređivati za svoj „kruh svagdašnji“, nego biti na teret društvu… Read more »