Jovan Stanisavljević Čaruga, slavonski Robin Hood – priča prva
piše: Matej Vinarić
Španciraš se? To pitanje je zasigurno jedno od najčešćih pitanja koja će se čuti sljedećih dana. Naime, u Varaždinu je započeo 17. po redu Špancirfest – ulični festival. Ali, neću pisati o Špancirfestu.
Sama riječ španciranje ( njem. spazieren, šetnja) me navela na sljedeći tekst. Povijest je prepuna priča o junacima, kraljevima, vitezovima i sl. koji su često u velikim ceremonijama šetali – špancirali gradovima.
Osim velikana, ulicama šetaju i obični ljudi, naizgled, jednostavni obični građani ili seljani ako govorimo o šetnjama po selu. Svi „idu za svojim poslom“, dok u sebi duboko skrivaju tajne, jer čovjek bez tajni zasigurno ne postoji.
Ako se vratimo u dvadesete godine minulog nam stoljeća, te u Slavoniji upitamo: Tko je najtajnovitija, a možda i najopasnija osoba koja šeće po seoskim i gradskim ulicama, dobit ćemo jednostavan odgovor: Jovan Stanisavljević Čaruga.
I gotovo nakon sto godina od njegove smrti, širi se priča o jednom od najpoznatijih razbojnika koji je svojom iznimno prirodnom inteligencijom činio brojna razbojstva u Slavoniji.
Usuđujem se reći da je Čaruga u narodu ostao zapamćen kao legenda prošloga stoljeća, te da njegov lik na neki način još uvijek živi u brojnim filmovima, kazališnim predstavama, pjesmama, pučkim pričama, ali i brojnim znanstvenim radovima koji govore o ovom naizgled, priprostom seljaku.
Očito je i prilikom izvršavanja smrtne presude izrekao dobru rečenicu: „Čaruga putuje!“, jer je nastavio putovati, kroz brojne legende.
Kako osoba može postati tako popularna? Kako je jedan tako tajnovit, inteligentni seljak uspio zapanjiti ljude ondašnjeg vremena, te ostati popularan i danas?
Vrijeme je da ispričamo priču o slavonskom Robin Hoodu – Čarugi.
Jovan Stanisavljević Čaruga rođen je 1897. godine u Barama (danas Slavonske Bare, op.a.) u obitelj Ike i Prokopija Stanisavljevića. Nadimak Čaruga nije dobio sam Jovan, nego je taj nadimak nosio još i njegov otac. Odrastao je u dobrostojećoj obitelji koja se godinama bavila svinjogojstvom.
Iako naizgled sretna obitelj, u Čaruginu odgoju je prevladavao kruti odnos roditelja prema njemu. U obitelji se jedino cijenio rad, red i disciplina. Mjesta roditeljskoj ljubavi nije bilo.
Godine, 1907., Čarugi umire majka, a njegov otac se nakon četiri mjeseca ponovno ženi. Već slabo razvijena roditeljska ljubav, majčinom je smrću potpuno nestala, te će upravo najranije godine njegova života utjecati na razvoj njegovog mentaliteta u zreloj dobi.
Iz obiteljske kuće odlazi na školovanje u Osijek, gdje je završio bravarski ili limarski zanat. S nepunih osamnaest godina, Čaruga se našao u 1. svjetskom ratu. Nikako svojom voljom, odlazi 1914. godine na istočno bojište u službi Austro – Ugarske monarhije.
Svojom lukavošću, nakon dvije godine, postaje jedan od pripadnika zelenog kadra, bježi s fronta sa lažnim imenom kao natporučnik Fett koji mora na liječenje u Osijek. Čaruga odlazi u rodno selo, te iste godine izvršava prvo ubojstvo, ubivši udvarača njegove djevojke Katje.
Dvije godine kasnije, nadzirao se kraj rata. Država je bila u raspadu. Vladalo je ogromno bezvlašće, te dolazi do brojnih pobuna seljaka, koji zajedno sa zelenim kadrom žele osigurati kvalitetnije uvjete života.
U srpnju 1918. godine osnovano je Narodno vijeće koje je trebalo organizirati vlast u ratom premorenoj državi. Budući da stara vlast više nije mogla upravljati, a nova još nije bila organizirana, seljani su vlast preuzimali u svoje ruke kako bi se obranili od razbojnika.
Na sastanku na kojem se organizirala obrana sela Bare dolazi do sukoba između Andrije Stanisavljevića (stric Jove Stanisavljevića Čaruge, op.a.), te seoskog načelnika Stjepana Bošnjaka. Potukli su se, te su pale brojne uvrede. Nekoliko dana kasnije, nećak Čaruga uz pratnju bratića Andrije Stanisavljevića mlađega je krenuo u osvetu.
Ubio je Stjepana Bošnjaka uzvikujući „Pravda je zadovoljena“. Uskoro je priveden i osuđen na četiri godine zatvora u Srijemskoj Mitrovici. Godinu dana kasnije, u kolovozu 1919. godine, Čaruga bježi iz zatvora, iskorištavajući nepažnju žandara.
Bijegom iz zatvora ostvario je sve preduvjete za svoju daljnju djelatnost po Slavoniji….
Pitate se što je bilo dalje?23
Nastavak priče o jednoj od najvećih legendi 20. st. donosim u sljedećoj kolumni …