U SVJETLU VIŠEJEZIČNE BAŠTINE

Dani hrvatske kulture u Neu-Isenburgu

Tekst i foto: Ivica Košak

Neu-Isenburg/Ivandan (Jonnistag)  će  ove godine u Neu-Isenburugu, na južnom rubu Frankfurta na Majni biti u hrvatskom ruhu. Zajednica hrvatskih građana – Kroatien e.V., predstavit će pod visokim pokroviteljstvom Generalnog konzulata Republike Hrvatske iz Frankfurta, od 24. do 25 lipnja, hrvatsku literaturu i kulturu.

100 godine poslije prvog objavljivanja Priča iz davnine, bit će tu predstavljen rad Ivane Brlić-Mažuranić iz 1916. godine. Alegorija borbe između dobra i zla, nastala u surovim okolnostima i neizvjesnosti prvog svjetskog rata, ima svoju humanističku poruku konačne pobjeda dobra i  za krug odraslih čitatelja danas.

Autorica romana Grijesi, gospođa Marijana Dokoza iz Mainza, predstavit će svoj rad u kojemu ona tematizira krizu međuljudskih odnosa, posebice sraz spolova, a koji ni u migraciji ne nalaze rješenje.

U svjetlu deklaracije Hrvatskog ministarstava za kulturu iz 2014. godine, u Neu-Isenburgu će biti predstavljeno glagoljaško pismo i tradicija. Naime, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske  je 7. veljače 2014. donijelo Rješenje kojim se utvrđuje da Umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice ima svojstva nematerijalne kulturne baštine.

Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu, dipl. ing. Ivica Košak  predstavit će  glagoljaško pismo i  tradiciju u razmeđu povijesti, kulture i prava na samoodređenje. Ovo temeljno  pravo glagoljaša često se u povijesti osuđivalo kao hereza protiv koje su bila dopuštena sva represivna sredstva.

A sve to na povijesnom primjeru dobre integracione prakse grada Neu-Isenburaga, poznatog i kao Hugenoten-Grada. Naime na Ivandan, 24. lipnja 1699. godine dodijeljeno  je zemljište južno od Frankfurta  francuskim izbjeglicama – Hugenotima,  na korištenje i samoupravu. Iz tog naselja razvilo se gradsko središte jedne prosperitetne zanatlijske, trgovačke i industrijske komune. Dvojezičnost, koja je ostala u tradiciji pojedinih familija, sačuvana je u Neu-Isenburgu i do danas.

Višejezičnost te raznolika pisma koja su se razvila na tlu Hrvatske trebao bi također biti dobar primjer suživota različitih svjetonazora i duhovne orijentacije za Europsku integraciju danas. Višestoljetna praksa paralelne upotrebe triju pisama u kulturi hrvatskog naroda, tj. glagoljice, ćirilice i latinice dopunjavani su i arabicom te hebrejskim tekstovima na hrvatskom, staroslavenskom i latinskom jeziku. Pored toga hrvatsku književnost i knjižnice nadopunjuju radovi na njemačkom, talijanskom, hebrejskom i turskom jeziku, a nastali ili se čuvaju na tlu Hrvatske.