Drugi hrvatski iseljenički kongres-razgovori o politici suradnje Hrvatske i njenog iseljeništva
tekst: Aleksandra Brnetić
Šibenik/U Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku, jučer prije podne je otvoren Drugi hrvatski iseljenički kongres.
Na ovom trodnevnom međunarodnom znanstvenom i aktivističkom skupu okupilo se dvjestotinjak sudionika, što gospodarstvenika, povjesničara, demografa, književnika, pedagoga, katoličkih duhovnih djelatnika iz hrvatske dijaspore i Republike Hrvatske.
U izlaganjima i raspravama u 24 panela osmišljavaju i nastoje postaviti temelje politici suradnje domovinske Hrvatske i hrvatskog iseljeništva u trenutku ideološke razjedinjenosti i gospodarske posustalosti hrvatskoga društva.
Kongres se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, koju je zastupao Zvonko Milas, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Milas je u svom pozdravu istaknuo važnost međuljudskog povjerenja izraživši želju da hrvatski čovjek ostane uporan u postizanju zadatih ciljeva.
U ime predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera nastupila je Margerita Mađerić, predsjednica Mandatno-imunitetnog povjerenstva i članica Hrvatske demokratske zajednice, i govorila kao da se nalazi na jednom od HDZ-ovim (prošlih ili budućih?) predizbornih skupova.
Davor Stier, zastupnik u Europskom parlamentu i glasnogovornik kandidata za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Andreja Plenkovića, naglasio je potrebu daljnje borbe protiv stereotipa koji na hrvatskoj političkoj sceni još uvijek vladaju o hrvatskim iseljenicima kao radikalnima. Stier smatra da je u trenutku, kad se Hrvatska našla na siromašnoj periferiji Europe i kad njome vlada klijentelistički kapitalizam, više nego ikada potrebno otvaranje hrvatskih državnih i javnih institucija prema hrvatskoj dijaspori.
Skupu u Hrvatskom narodnom kazalištu obratili su se i Željko Burić, gradonačelnik Šibenika, grada koji ove godine slavi 950. obljetnicu postojanja i koji je materijalno i financijsko pomogao kongresu i monsinjor Ante Ivas, biskup šibenski u miru. Marin Sopta, idejni tvorac kongresne ideje i predsjednik Programsko-organizacijskog odbora, nazočnima se obratio na kraju svečanoga otvaranja. Na svoj elokventan i šarmantan način prepričao nam je najnoviju anegdotu iz obiteljskog života koju nam je – tko zna kojom rukom vođen i kojim vragovima tjeran – slavodobitno zapaprio zlim duhovima iz nimalo slavne Nezavisne države Hrvatske.
Kongres su organizirali Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, a među mnogobrojnim suorganizatorima između ostaloga su Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, Hrvatska matica iseljenika, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Institut za migracije i narodnosti te Croatian Studies Centre – Macquarie University iz Sydneya, Australija.
Nije to nimalo lagan posao,osobno sam uporan uz mnoge druge već, preko dva deset ljeća. Nekima samo i sami postali dosadani u trenutku ideološke razjedinjenosti i gospodarske posustalosti hrvatskoga društva.
Pa, se je za nadati što nemogu učiniti pojedinci može i mora to učiniti,hrvatske vlasti sa svojim,vladinim i nevladinim društvima,udrugama i istitucijama.
Hrvatskom Iseljeničkom kongresu želim za budućnost mnogo uspjeha.