PRELOGU U SPOMEN

110. godišnjica rođenja nobelovca Vladimira Preloga

 Priopćenje za medije

tekst: Marijan Lipovac, Ured za odnose s javnošću i medije HAZU

 Zagreb, 22. srpnja 2016. – U subotu 23. srpnja navršava se 110. godišnjica rođenja istaknutog hrvatskog kemičara Vladimira Preloga, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 1975. i člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

„Vladimir Prelog ubraja se među najveće hrvatske znanstvenike i velikane uopće. Bio je jedan od najvećih organskih kemičara 20. stoljeća kojeg su za života nazivali kraljem kemije, Mozartom organske kemije, pionirom farmaceutske kemije i pionirom stereokemije. Govorio je da kemiju uči cijeli život pa je i svojoj autobiografiji dao naslov Moja 132 semestra kemije.

Tijekom djelovanja u Hrvatskoj utemeljio je i podignuo na europsku razinu Zagrebačku školu organske kemije, a suradnjom s tvrtkom Kaštel, pretečom Plive, unaprijedio je i hrvatsku farmaceutsku industriju, koja se njegovom zaslugom počela razvijati bez stranih licenci.

Danas se mnogo govori o potrebi povezivanja znanosti s gospodarstvom, a Prelog je u tome imao važnu ulogu još prije 80 godina. Mnogi Prelogovi učenici ostvarili su zapažene uspjehe u farmaceutskoj industriji, među njima i Slobodan Đokić, voditelj tima stručnjaka koji su 1980. izumili svjetski poznati antibiotik Sumamed.

I nakon odlaska u Švicarsku ostao je povezan sa svojom domovinom Hrvatskom, kao i s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Dopisnim članom Akademije postao je 1952., a 1986. i počasnim članom. Kao profesor u Zürichu rado je prihvaćao hrvatske kemičare na doktorski i postdoktorski studij, osiguravao im stipendije i specijalizacije i bio im mentor.

Kad je Hrvatska 1991. bila izložena srpskoj agresiji, podigao je glas protiv rata i razaranja i među prvima potpisao apel nobelovaca za mir u Hrvatskoj.

Prelogovi posmrtni ostaci pokopani su u grobnici HAZU u arkadama na Mirogoju gdje počiva i prvi predsjednik Akademije Franjo Rački. Od 2015. u Knjižnici HAZU nalazi se Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga u kojoj su izloženi mnogi Prelogovi osobni predmeti.“, izjavio je povodom 110. godišnjice rođenja Vladimira Preloga predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Vladimir Prelog je rođen 23. srpnja 1906. u Sarajevu gdje mu je otac, povjesničar Milan Prelog, radio kao profesor, a 1915. s obitelji se vratio u Zagreb gdje je 1924. maturirao.

Za kemiju se počeo zanimati u trećem razredu srednje škole koju je pohađao u Osijeku te je već s 16 godina objavio prvi znanstveni rad. Studirao je kemiju u Pragu gdje je 1929. doktorirao i radio u kemijskom laboratoriju do 1935. kad se vratio u Zagreb i postao docent na Tehničkom fakultetu. Bio je i suradnik tvornice farmaceutskih proizvoda Kaštel (danas Pliva) gdje je uredio istraživački laboratorij koji se poslije razvio u Plivin istraživački institut.

Prelog se u svojem radu orijentirao na organsku sintetsku kemiju, tragajući za novim spojevima koji bi ponajprije bili temelj za proizvodnju lijekova, bojila i drugih proizvoda. Ubrzo je s mlađim suradnicima i studentima započeo istraživanje kemije kinina i srodnih spojeva te proizvodnju streptazola, jednog od prvih komercijalnih sulfonilamida. Prvi je sa svojim doktorandom Rativojem Seiwerthom sintetizirao adamantan, ugljikovodik vrlo stabilne policikličke strukture.

U sedam godina djelovanja u Zagrebu Prelogova je radna skupina objavila čak 48 znanstvenih radova. Rezultati tih istraživanja učinili su zagrebačku organsku kemiju poznatom u svijetu. Nakon izbijanja Drugog svjetskog rata Prelog 1941. odlazi u Švicarsku i postaje predavač na Saveznoj tehničkoj visokoj školi (ETH) u Zürichu gdje blisko surađuje s hrvatskim kemičarom Lavoslavom Ružičkom, dobitnikom Nobelove nagrade za kemiju 1939. kojeg 1957. nasljeđuje na čelu Laboratorija za organsku kemiju.

Glavno područje Prelogova rada bila je stereokemija, odnosno istraživanje prostornog rasporeda atoma u molekuli, te utjecaj tog rasporeda na fizikalna i kemijska svojstva molekule. Vladimir Prelog umro je u Zürichu 7. siječnja 1998.