Iz drugih medija …zna.hr/glas grada
tekst: Inga Ćužić
foto: Mario Ćužić
U Milanu u parku Indro Montanelli, gradonačelnik Milan Bandić u društvu Damira Grubiše veleposlanika Hrvatske u Italiji, Ive Hraste Sočo, pomoćnice ministrice kulture, predsjednice Hrvatske zajednice u Milanu Snježane Hefti, otkrio spomenik proslavljenom hrvatskom znanstveniku Ruđeru Josipu Boškoviću, koji je 13. veljače 1787. preminuo u Milanu.
-Osjećaj sreće, ponosa i ljubavi prema domovini u ovom trenutku ostvarenja dugogodišnjeg cilja,prožet je kroz sve nas koji smo doprinijeli ostvarenju davnog sna. Ovog hrvatskog velikana ostavljamo u nasljeđe građanima grada Milana i vjerujem kako će ovo veličanstveno djelo drugog velikana Ivana Meštrovića biti prepoznato kod svih posjetitelja ovog parka i spomenika.– rekao je gradonačelnik Milan Bandić.
Spomenik slavnog Dubrovčana izradio je kipar Ivan Meštrović, ovo je drugi odljev spomenika, dok se prvi odljev nalazi u Zagrebu na institutu Ruđer Bošković.
– Vrlo je važan ovaj događaj jer on povezuje dva vrlo značajna Hrvatska imena znanosti i kulture Ruđera Boškovića i Ivana Meštrovića, ali ne samo kao Hrvate nego i kao europejace koji su bili ispred svog vremena. Ovakvi događaju učvršćuju dobre odnose između Hrvatske i Italije koji su do sada bili jako dobri.- rekla je Iva Hraste Sočo, pomoćnice ministrice kulture.
Ideja za postavljanje spomenika rodila se na početku prošlog stoljeća, prvi puta, drugi puta 1986. godine, kada kada se dogovarala antologijska Meštrovićeva izložba u Milanu, ali do realizacije dolazi tek danas.
Grad Zagreb 2011. godine preuzeo je inicijativu za postavljanje spomenika, a njena realizacija rezultat je dobre suradnje Grada Zagreba i Milana. (zna.hr)
…
Punim imenom Ruđer Josip Bošković, jedan je od najznačajnijih Hrvata u povijesti. Rođen u Dubrovniku 1711. kao osmo dijete Nikole Boškovića i Paole Bettera. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom gradu. S 15 godina odlazi u Rim na Isusovačko sveučilište Gregorijana gdje završava filozofiju i teologiju. Kasnije se i zaredio kod Isusovaca. Već od najranijih dana svojim talentima zasjenio je mnoge.
‘Ključna prednost Ruđera Boškovića u odnosu na sve ostale hrvatske velikane je sama činjenica da je to najsvestraniji Hrvat kojeg smo imali. Ruđer Bošković je bio sjajan u čemu god se dotaknuo. Bilo to fizika, filozofija, pjesništvo ili diplomacija. A bio je izvrstan i svećenik. Upravo zbog toga on predstavlja veličinu koja je zahvalna za brendiranje. O takvoj osobi se mogu snimati sjajni filmovi, može se prezentirati kroz festivale i simpozije’, ističe Božo Skoko, stručnjak za odnose s javnošću.
Za Boškovića se može reći da je bio jedan od najsvestranijih ljudi 18. stoljeća. Djelujući na različitim poljima u svakom je ostavio duboki trag. Kao fizičar i matematičar ostao je zapažen i izvan granica Istočne Europe i susjedstva, ne samo u svoje vrijeme, već i kroz 19. i 20. stoljeće.
‘On je od vladara bio pozivan da radi hidrotehničke ekspertize, statičke ekspertize, geodetska mjerenja i konstrukciju instrumenata. I to su četiri područja u kojima je on ostvario izvrsne rezultate i to počevši kao mladi čovjek. Njegova prva ekspertiza bila je ekspertiza na pukotinama bazilike svetog Petra’, objašnjava dr. Ivica Martinović. Stvorio je na desetke geodetskih instrumenata, ogromnu energiju ulagao je u hidrotehničke ekspertize- regulaciju toka rijeka.
Na području astronomije napisao je pet knjiga. Iznio je teoriju o aberaciji svjetlosti, čiju brzinu, kao i Einstein, smatra konstantnom. Odredio je visinu troposfere, bavio se proučavanjem kometa, među prvima je ustvrdio da je Uran planet. Na području geodezije iznio je teoriju o geoidu kao oblike zemlje. U geofizici je istraživao polarnu svjetlost, plimu i oseku. Proučavao je atome pa je Bohrov model atoma izravna posljedica Boškovićevog modela. U optici je poznat po instrumentima poput prizme s promjenjivim kutom i kružnog mikrometra.
Bošković je ostavio veliki trag u diplomaciji. Primljen je u Rusku akademiju znanosti, a Francuzi su ga, nakon ukidanja Isusovačkog reda imenovali ravnateljem optike za mornaricu. I dok je u domovini i rodnom gradu za života bio samo pučanin, vani su mu davali plemićke titule.
Nesumnjivo je to da je Ruđer Bošković ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj i svjetskoj znanosti. Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike u Zagrebu nosi njegovo ime, biskupijska klasična gimnazija u Dubrovniku također, pa i jedan krater na mjesecu. No, čini se da ga danas ipak nedovoljno poznajemo i cijenimo.
O ovom svestranom geniju, temperamentnom melankoliku, ponekad i sumnjičavcu sklonom teorijama zavjere protiv sebe, popularno je bilo pisati početkom 50-ih i 60-ih. Dobili smo nekoliko istraživača i 4 doktorata na temu Ruđera Boškovića. Stvorila se baza o Boškoviću kao filozofu znanosti, epistemologu, fizičaru i pjesniku- majstoru kratke forme i epičaru. No cijele njegova ostavština završila je u kalifornijskom gradu Berkelyju. (Glas grada)