OTVORENA ZRAČNA LUKA FRANJO TUĐMAN

Arhitektonska ljepotica 21. stoljeća – Hrvatski arhitekti naš ponos!

tekst: Vesna Kukavica
foto: Arhiva MZL F. Tuđman
Cijela krovna struktura podsjeća na valovite konture mitske zagrebačke Medvednice koja kao da leluja iznad terminala te stvara iluziju lebdećega krova kao izražajnoga znaka u prostoru.

Riječ je o najvećoj investiciji u Hrvatskoj, koja se procjenjuje na 323 milijuna eura, s futurističkim misijom povećanja prometa na pet milijuna putnika godišnje.

Međunarodna zračna luka Franjo Tuđman najznačajnija je i najfunkcionalnija novoizgrađena zračna luka u Hrvatskoj, a otvorena je na prvi dan proljeća 21. ožujka, a prvi let Croatia Airlines bio je Zagreb – Dubrovnik. Nosi ime prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana (1922. – 1999.), povjesničara i državnika pod čijim je vodstvom Lijepa Naša ostvarila svoju nezavisnost, pobijedivši osvajača u Domovinskome ratu. Smještena je desetak kilometara jugoistočno od Zagreba na području grada Velike Gorice. Posljednjih pet godina lukom je prolazilo oko dva i pol milijuna putnika pa se prema toj činjenici pozicionirala među deset najprometnijih zračnih luka na prostoru između Jadrana i Baltičkog mora s futurističkim ciljem udvostručenja prometa nakon 2023. godine kada bi mogla prihvaćati, u drugoj fazi razvoja investicije, čak pet milijuna putnika godišnje – a u budućnosti i više…

Civilnog je i vojnog karaktera jer se u sklopu nje nalazi vojarna „Pukovnik Marko Živković“. Vojarna pukovnika Živkovića za svakog je hrvatskoga građanina mitsko mjesto odakle je prije 25 godina obranjen Zagreb od zračnih napada JNA. Ondje je lani proslavljena 25. obljetnica osnivanja Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

Na prvi pogled posjetitelju Zagreba, naviklom na skučenost stare putničke zgrade iz šezdesetih, zastaje dah pred arhitektonskom ljepoticom 21. stoljeća, koja se funkcionalno i tehnološki može razvijati poput ostalih svjetskih terminala, predstavljajući Hrvatsku kao zemlju na najvišoj kulturnoj i tehnologijskoj razini. Monumentalna nova zgrada svojim izgledom i suvremenim oblikovanjem dostojno predstavlja Lijepu Našu prema svijetu pa se nadamo da će nemjerljivo pridonijeti učinkovitijoj promidžbi naše mlade države i njezinih planetarnih poslovnih i turističkih potencijala.

Zračna luka je u koncesiji od 2013. na temelju ugovora koji je Vlada RH sklopila s francuskim konzorcijem Zagreb Airport International Company (ZAIC) na rok od 30 godina. Na temelju ugovora koncesionar, ZAIC, izgradio je s hrvatskim partnerima novi putnički terminal sa zajedničkom misijom povećanja prometa, za što je dobio i upravljačka prava nad zračnom lukom. Riječ je o najvećoj investiciji u Hrvatskoj, koja doseže 323 milijuna eura.

Hrvatski arhitekti i graditelji oblikovali su urbanističku ljepoticu MZL Franjo Tuđman, pobijedivši na Međunarodnome urbanističko-arhitektonskom natječaju. Natječaj je bio otvoren sredinom ljeta 2008., a pristiglo je 17 radova. Deveteročlani Ocjenjivački sud vodio je arhitekt Jerko Rošin u ime Vlade RH, a zamjenik je bio Boško Matković, predstavnik investitora. Članovi su bili i predstavnici Zagreba i Velike Gorice te predstavnici DAZ-a (prof. Veljko Olujuć) i UHA-e (arhitekt Saša Begović), a ostali su bili iz inozemstva. Radost i ponos obuzeli su nas još otkako je 18. rujna 2008. Ocjenjivački sud donio odluke. Prvu nagradu dobio je autorski tim iz Zagreba u kojemu su bili akademici Branko Kincl i Velimir Neidhardt te nedavno preminuli prof. dr. sc. Jure Radić.

Posebno je zadivljujuće bilo obrazloženje Ocjenjivačkoga suda u kojemu je izričito navedeno da je nagrađeni rad znatno bolji od ostalih zbog dobro razrađenih putničkih tokova, izvrsne funkcionalnosti u odnosu na postupanje s prtljagom te protok robe i putnika, ali i da je zbog povoljnih proporcija središnje zgrade pogodan za buduću modularnu dogradnju i opseg putničkoga prijevoza između 10 i 15 milijuna putnika na godinu, objasnili su nam autori projekta. Istaknuto je i da je prvonagrađeni rad najbolji s obzirom na štednju energije i okoliš. Dodano je da cijela krovna struktura podsjeća na valovite konture mitske zagrebačke Medvednice koja kao da leluja iznad terminala te stvara iluziju lebdećega krova kao izražajnoga znaka u prostoru.

Urbana preobrazba Zagreba i Velike Gorice

Međunarodna zračna luka Franjo Tuđman izgrađena je u novoj urbanoj cjelini, sjeveroistočno od stare aerodromske zgrade, između istočne obilaznice Velike Gorice i postojeće aerodromske piste, koja je iznikla na sjecištu dvaju ključnih zagrebačkih prometnih pravaca, od kojih se jedan proteže od Gornjega grada preko Zrinjevca, Mosta slobode i Buzina, a drugi Heinzelovom i Radničkom preko Domovinskoga mosta. Obje su povezane brzom prometnicom i spojem na autocestu Zagreb – Sisak, a na sjeveru je zagrebačka obilaznica i veza s autocestama A1 i A3. Usto, urbanisti Zagreba taj prostor vide na trasi buduće podzemne željeznice. Urbana cjelina, koja se prostire na više od 326 hektara, izvrsno povezuje Veliku Goricu i Zagreb.

Ukupna površina novoga putničkog terminala, stoji u projektnoj dokumentaciji, iznosi 28.411 m², dok građevinska bruto površina doseže 65.883 m². Zgrada ima četiri etaže (od toga jednu ispod zemlje), s time da je dolazak putnika predviđen u prizemlju, tranzit na prvome katu, odlazak na drugome, a postoji i odlazna galerija na trećemu katu. Najviša zgrada visoka je 35 m, a prema uvjetima agencija za putnički prijevoz, može biti visoka 45 m, pokazuju nam arhitekti. Sažeto, terminal oblikovno i funkcionalno čine dvije geometrijske forme podijeljene u tri cjeline – glavnu zgradu i linearne izdanke s obje strane. Inače, zeleni koncept prožima cijeli projekt jer je zgrada projektirana tako da spriječi moguće energetske ugroze suvremenog doba.

Specifičan arhitektonski oblik zgrade uvjetovan je spajanjem i pretapanjem te skladom estetskih i funkcionalnih značajki. Ostvareno je svojevrsno sjedinjenje krajobraza i horizonata, simboličkih i povijesnih sadržaja te potpuna otvorenost prema globalnim i lokalnim kulturnim obrascima. Oblikovanje je s jedne strane uvjetovano funkcionalnom kompleksnošću terminala, a s druge umjetničkim interpretacijama urbane duše Turopolja kulturno-povijesne mikroregije između Velike Gorice i glavnoga grada Hrvatske – Zagreba.