piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Kraćenjem jedne ili više riječi dobivamo kratice. Upotrebljavaju se od najstarijih vremena radi uštede pisaćeg materijala, vremena, napora pri urezivanju riječi, bržeg pisanja…
Ima stalnih i prigodnih kratica. Stalne kratice nastale su po utvrđenom načelu, a prigodne stvara sam pisac, ali ih čitatelj mora u potpunosti razumjeti.
Kratice mogu biti jednostavne i složene. Danas ću se malo zadržati na jednostavnim kraticama. To su skraćeni dijelovi riječi ili skupine riječi, ili su nastale spajanjem početnih slova ili grupa slova višečlanih naziva i imena, i obično se čitaju kako su napisane.
Jednostavne kratice pišu se na dva načina; s točkom ili bez točke. Bez točke se pišu;
oznake mjernih jedinica: m (metar), km (kilometar), dl (decilitar), kilogram (kg), dag (dekagram), h (sat)
Bez točke i velikim početnim slovom pišu se još:
nazivi časopisa, nazivi strana svijeta, šahovskih figura, kemijskih elemenata, nazivi drugih mjernih jedinica: F (Forum-časopis), Z, W (zapad-strana svijeta), D (dama-šahovska figura), O (kisik-kemijski element), V (volt- mjerna jedinica u fizici)…
Bez točke se još pišu oznake novčanih jedinica te srodne jedinice glazbenih pojmova ( D-dur, C-ključ…)
S točkom se pišu mnoge jednostavne kratice od kojih bih spomenula one najučestalije:
r./razr. – razred, šk. god. – školska godina, npr. – na primjer, itd. – i tako dalje, i sl. – i slično, ž.r. –ženski rod, str. – strana, jd. – jednina, mn. – množina, kbr. – kućni broj, pr. Kr. – prije Krista, prof. – profesor, st. – stoljeće, tj. – to jest…
Uskoro će završiti šk. god. i prof. će zajedno s uč. ići na zasluženi odmor.
Ivan stanuje na kbr. 17.
Do stadiona ima oko 400 m i 10 min hoda.
Glavne strane svijeta su: I, Z, S i J.
Idući puta bit će riječi o složenim kraticama.