GDJE, KAMO I KUDA

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Gdje, kamo i kuda su mjesni prilozi. Često se griješi u njihovoj primjeni.

Najčešće se pridaju glagolima, ali vrlo različitim vrstama glagola. Prilog gdje upotrebljavamo uz tzv. „glagole mirovanja”. Odnosi se na mjesto na kojem se nešto odvija, dakle na statičnost, ne na pravac ili smjer. Prilog gdje pridajemo statičnim glagolima.

Gdje su moje cipele? Odnijela ih Maca Papučarica.

Gdje spavaš kad si kod bake? U njenoj spavaćoj sobi na kauču.

Prilozi kamo i kuda pridaju se „glagolima kretanja.“ Važno je pripomenuti da ova dva priloga nisu istoznačnice (sinonimi).

Kamo označuje cilj kretanja, završnu točku, odredište kojem se netko uputio.

Kamo putuješ za vikend?    Putujem  bratu na more.

Kamo ideš?   Idem počistiti lišće u dvorištu.

Kuda označuje put po kojem se , ili kroz koji se odvija putovanje.

Kuda putuješ?  Putujem  preko Zagreba na more.

Kuda ideš?    Idem stazom do dvorišta.

Prilog “gdje” ne treba koristiti uz glagole kretanja. Ove se riječi u razgovornom jeziku često brkaju. One ne ometaju govornu komunikaciju, ali zbog bogatstva i nijansi jezika, preporuka je da se koriste gore navedene mogućnosti.

0 0 votes
Article Rating

Related Post

Subscribe
Notify of
guest
2 Comments
Newest
Oldest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Krešimir Horvat
Krešimir Horvat
6 years ago

Ima i složenijih situacija. Na primjer kad netko kaže da nosi nakit ili oružje, pa ga se može pitati “Kamo ga nosiš?”, a on odgovori: “Majstoru na popravak.” ili Kuda ga nosiš, naravno… Ali i gdje ga nosiš: “Kod kuće.” Ili kad nestane putnik iz vlaka pa se može npr. pitati: “Kamo je nestao?” (mjesto kamo je otišao), “Gdje je nestao?” (mjesto na kojem je nestao), npr. “Nestao je na dijelu pruge između Knina i Šibenika”. Vrlo koristan savjetnik ste napravili. Toga nikad dosta.:) Šteta što više ljudi ne čita takve stvari, a osobito novinari, radijski i televizijski voditelji, javne… Read more »