Kulturna zajednica spaja kulturu i jezik
tekst: Ivica Košak
Frankfurt/ 14.¸10.2017./ Ogranak Matice hrvatske Wiesbaden” (HKZ/OMH) predstavio je časopis Riječ broj 51/52 na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu.
HKZ/OMH potiče razumijevanje među narodima i promiče snošljivost na području kulture.
I u najnovijem broju Riječi, a koji je predstavljen na štandu Republike Hrvatske na Sajmu knjiga u Frankfurtu, kulturna zajednica iz Wiesbaden svjedoči o pozitivnom i stvaralačkom djelovanju hrvatskih iseljenika u Njemačkoj. Na 80 stranica u Riječi se predstavlja rad i kulturni život naših ljudi u Njemačkoj i Hrvatskoj.
Hrvatska čitaonica Edvin Bukulin
Već na susretu u srijedu, 11.10. 2017. godine u klubu Hrvatske čitaonice Edvin Bukulin u Wiesbadenu predstavljeni su Njemačko-hrvatski i Hrvatsko-njemački religijski rječnik. Ove radove predstavio je u Wiesbadenu prof. dr. Krešimir Matešić, nakladnik rječnika, naglasivši kako oni: – predstavljaju (su)autorski pogled na vjerske slobode i religijski svijet različitosti u kojem živimo, a posebno od vremena promjene paradigme pogleda na svijet.
Rječnike su priredili znanstvenici, lingvisti prof. dr. sc. Pavao Mikić, redovni profesor u trajnom zvanju Sveučilišta u Zadru te prof. dr. sc. Mirko Gojmerac, redovni profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatsko-njemački rječnik je objavljen 2011. godine, a zatim i Njemačko-hrvatski religijski rječnik u ovoj, 2017. godini.
Rječnici iz naklade Slap, kako je to izložio prof. Matešić, – donose nam danas ne samo značenje pojedinih religijskih riječi, već obuhvaćaju široko pojmovno područje religije, obrazlažući filozofski, lingvistički i komunikološki relevantne religijske pojmove, te riječi na hrvatskom i njemačkom jeziku s izvornim epistemološkim opisom pojedinih značenja.
Njihovo objavljivanje predstavlja svojevrsnu promjenu paradigme u leksikološkom svijetu hrvatske lingvistike.
Promjena paradigme
Takove promjene paradigme, kako to iznosi jedan prilog u predstavljenoj Riječi, donijele su Kopernikova revolucija, Darwinova evolucija i Freudova psihoanaliza, a koje su u mnogome zaslužne za novi pogled na svijet, religiju, vjeru, vjerovanje i život u svim oblicima znanstvenog promišljanja. Povjerenja među narodima se permanentno mijenja, posebno je to vidljivo u religijskom djelovanju, u pogledu vjerskih sloboda i komunikacijskog djelovanja. Nažalost, i zbog toga što tek mali broj vjernika poznaje značenje pojedinih religijskih riječi i opće gledano. Religijska pismenost je na relativno niskoj razini.
Ovaj rječnik polazi zato od razmišljanja da, onaj tko nešto stvarno razumije, to bolje i u praksi primjenjuje. Vjera nije u biti primarno stvar razuma i znanja, nego svako djelovanje u vjeri i iz vjere iziskuje određenu dozu znanja o vjeri, vjerskim obredima, vjerskim obvezama i znanje o sadržaju religijskih riječi. Tko ne želi vršiti religiozne čine samo na vanjski način i mehanički, taj mora znati što radi, kako to radi i zašto to radi.
Poznavanje sadržaja religijske poruke omogućuje vjerniku pravilno i nadahnuto ispunjenje njegove službe, glasio je zahtjev koji je već u 16. stoljeću postavio hrvatski znanstvenik u migraciji na njemačko govornom području, Matija Vlačić Ilirk u legendarnom djelu Ključ Svetog Pisma (Clavis scripturae sacrae). To Vlačićevo djelo u kojem se on potvrdio kao tvorac protestantske hermeneutike, pa i hermeneutike uopće, zapravo je enciklopedijski rječnik hebreizama, a koji je postao temeljnim djelom protestantskog tumačenja Biblije i u kojem je ustvrdio kako je “povijest temelj poučavanja” (historia est fundamentum doctrinae). Vlačić je naglašavao potrebu prevođenja svetopisamskih tekstova na narodne jezike, pozivajući se na ustaljenu praksu u hrvatskim (ili ilirskim crkvama) koje su i u njegovo vrijeme bogoslužje obavljale na narodnom jeziku. Kao neposredni odraz djelovanja M. Vlačića možemo smatrati i glagoljičko izdanje Evanđelja iz 1562./63. godine.
Doprinos kulturi jezika u Riječi broj 51/52 proširen je osvrtom i na Matiju Vlačića Ilirika, hrvatskog humaniste iz 16. stoljeća.
Višejezičnost u kulturi
Dvojezičnost ovih enciklopedijskih Rječnika predstavlja komunikološku i prevodilačku novost, u teoriji i praksi pisanja i publiciranja religijskih rječnika, a koja je prvi put prezentirana na našim komunikacijskim i jezičnim prostorima. Za sve riječi koje su sadržane u ovim rječnicima, prema navodu autora, sustavno je provedena komparativna pojmovna analiza za tri velike religije (kršćanstvo, islam i židovstvo).
Dakle, i onaj kome nije potreban njemački jezik, čitanjem ovog enciklopedijskog rječnika obogatit će svoje znanje.
Praktični i pregledani rječnici sadrže oko 10 000 pojmova iz suvremenog njemačkog i hrvatskog jezika, a navedeni su s nužnim gramatičkim podacima. Pojedine natuknice obuhvaćaju fraze, idiome i poslovice, a uzeta je u obzir i višeznačnost riječi. Dobar raspored jezične građe i primjereno pismo omogućavaju brzo i lako snalaženje. Dragocjen je to priručnik ne samo na putovanju i u komunikaciji sa strancima, nego napose koristan pri učenju i radu. Primjeri uz pojedine natuknice omogućuju lakše razumijevanje i primjenu u praksi. Preciznošću u određivanju značenja, uputama za upotrebu pojedinih riječi ovi rječnici će zadovoljiti mnoge stručne korisnike.
Hrvatsko-njemački religijski rječnik predstaviti će se u časopisu „Riječ“ broj 51/52 s ciljem upozorenja na višejezičnu potreba migranata u multietničkim zajednicama. S posebnim osvrtom na ulogu Matije Vlačića Ilirika u Njemačkoj u 16. st. i njegov povijesni doprinos u razvoju poglavito jezikoslovne, a zatim religijske i naravno filozofske hermeneutike.
Stvaralački rad
HKZ/OMH sudjeluje aktivno u predstavljanju hrvatske knjige i literature s posebnim naglaskom na mogućnosti koje se otvaraju u povodu Svjetskom sajma knjiga u Frankfurtu. Posebno izdanje časopisa Riječ iz 2015. godine prikazuje kontinuirani rad i suradnju u okviru Sajma knjiga u Frankfurtu. Pored izvansajamskog programa HKZ/OMH, članovi redakcije Riječ pojavljuj se i na Sajmu knjiga u Frankfurtu već od 1998. godine. A s predstavljanjem Riječi broja 47 u 2015. godini ostvaren je i prvi samostalni nastup u znaku suradnje s hrvatskom kulturnom institucijom Maticom hrvatskom.
Iako jedna od manjih stranih zajednica u Wiesbadenu, HKZ/OMH u glavnom gradu njemačke pokrajine Hessen, pridonosi značajno raznolikosti iseljeničke kulture u gradu u kojem je svoj novi dom pronašlo preko 1300 Hrvatica i Hrvata i gdje žive pripadnici iz preko 160 nacija.
Najnovije izdanje Riječi predstavlja, ne smo zapis djelovanja hrvatske zajednice, već i ciljeve te zadaću koji motiviraju stvaralački, kulturni rad.
– Sadržaj ove periodike, koja se izdaje već 26 godina, svjedoči o kontinuiranoj prisutnosti hrvatske kulture u Njemačkoj. Na 80 stranica Riječi broj 51./52., više od deset autorica i autora predstavljaju radove u pedesetak naslova. Kroz tiskano izdanje Riječi stvara se vrijedan spomenik nematerijalne baštine – naglasila je na Sajmu knjiga u Frankfurtu Jela Šare, glavana urednice izdanja.
Riječ donosi promociju djela pisaca i pjesnika iz Njemačke i Hrvatske pa tako između ostaloga predstavljeni su: roman Evanđelje tame Zorana Antičevića, zbirka pjesama Mjesec bez suputnika Ivana Brčića, roman Olivas Garten Alide Bremer, Istarske čakavske dijalektološke teme Rudolfa Ujčića i Licht aus dem Osten Petera Frankopana.
Predstavljena je izvedba kazališnog teksta Ivane Sajko u Berlinu: Ljubavni roman. Ivanu Sajko se danas smatra obnoviteljicom kazališne scene u Jugoistočnoj Europi.
Valja istaknuti i intervju s hrvatskom znanstvenicom Dr. Marijanom Erstić, privatnom docenticom na Sveučilištu u Siegenu/Sjeverna Rajna Westfalija, u povodu njenog habilitacijskog rada: Ein Jahrhundert der Verunsicherung: Medienkomparatitische Analysen.
Većina tekstova iz Riječi su i dio istupa HKZ/OMH u javnosti. Na literarnim tribinama predstavljeno je u ovom broju, na njemačkom ili na hrvatskom, desetak književnih djela iz Hrvatske i svijeta. Te akcije govore o kulturnoj zainteresiranosti hrvatske čitalačke publike u Njemačkoj. Portal zajednice Literatur im Dialog svjedoči o djelovanju u njemačkom kulturnom životu. Prvi broj Riječi izašao je u 1991. godine i od tada izlazi kontinuirano, dva puta godišnje u nakladi Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena. Riječ ima nadregionalni karakter i registrirana je u Njemačkoj nacionalnoj knjižnici (Deutsche Nationalbibliothek) s nakladničkim brojem ISSN 2196-6109.