Iz priopćenja Hrvatske matice iseljenika
Zagreb/ Hrvatska matica iseljenika i nakladnik Srednja Europa organiziraju i pozivaju na svečano predstavljanje knjige Priče iz zaboravljenog kraja. Jezične biografije transmigranata iz Žumberka autorice Aleksandre Šćukanec, koje će se održati u utorak, 20. ožujka 2018. u 13 sati u HMI-ju, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.
Knjigu će predstaviti, uz prigodne pozdravne riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika prof. Mije Marića, autorica doc. dr. sc. Aleksandra Šćukanec, recenzent prof. dr. sc. Velimir Piškorec; doc. dr. sc. Anita Skelin Horvat i urednik prof. dr. sc. Damir Agičić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Voditeljica promocije: Vesna Kukavica, prof.
O knjizi:
Šćukanec, Aleksandra: Priče iz zaboravljenog kraja. Jezične biografije transmigranata iz Žumberka, Srednja Europa, 2017, 199 str.
Knjiga je nastala na temelju terenskoga istraživanja provedenog među žumberačkim iseljenicima i povratnicima. Sastoji se od pet poglavlja i zaključka. Sociolingvistička slika dobivena analizom jezičnih biografija ispitanika uklopljena je u širi povijesno-geografski kontekst koji se s lakoćom iščitava zahvaljujući izvrsnom znanstvenom aparatu i odabranoj literaturi (sedamdesetak djela) i sedam internetskih izvora. Jezičnobiografski iskazi osoba koje su sudjelovale u istraživanju ilustriraju situaciju u Žumberku nekad i danas te otkrivaju njihova iseljenička iskustva. Razmišljanja i stavovi žumberačkih transmigranata upućuju na probleme koje nalazimo i na drugim prostorima aktualnog iseljavanja iz RH, ali njihove priče u brojnim aspektima otkrivaju i posebnosti žumberačkoga kraja.
O autorici:
Aleksandra Šćukanec docentica je na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se sociolingvističkim istraživanjima. Doktorirala je obranom disertacije Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću: sistemskolingvistički, sociolingvistički i jezičnobiografski aspekti. Autorica je niza objavljenih radova u znanstvenim časopisima 21. stoljeća, uključujući i periodiku koja propituje sociolingvističku fenomenologiju hrvatskoga iseljeništva koje živi u višejezičnim sredinama na drugim meridijanima, temeljem pokrenutih sustavnih i objektivnih empirijskih analiza (na institutima i većini visokoškolskih ustanova hrvatskih sveučilišta) povezanih s našim iseljeništvom na kojima se, uzgred, jedino mogu graditi ciljane javne politike fokusirane na jezično i kulturno nasljeđe dijaspore kao i suvremeno stvaralaštvo hrvatske nacije u matičnoj zemlji i inozemstvu.
Radujemo se susretu!