NOVI ZAOKRET

Održan godišnji sastanak Središnjeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa

Iz priopćenja HSK

Zagreb/ Godišnji sastanak Središnjeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa Zagreb održan je u Zagrebu od 11. do 13. svibnja 2018. godine u Hrvatskoj matici iseljenika.

Glavni cilj sastanka bila je analiza dosadašnjega rada, kao i utvrđivanje ciljeva koji se žele postići u budućnosti. Sastanak je otvoren izvještajem glavnoga predsjednika Vinka Sablje, kao i izvještajem glavnoga tajnika Igora Lackovića.

Na sastanku su također sudjelovali i predstavnici Nacionalnih kongresa zemalja iz Europe i svijeta koje su uključene u rad HSK – a, te svojim osvrtima na rad hrvatskih udruga i organizacija izvan Hrvatske doprinijeli formiranju ciljeva koji su bitni za daljnje djelovanje HSK – a.

Bitan događaj koji se odvio u nazočnosti velikog broja uglednika iz Hrvatske, BiH te hrvatskih iseljenika svečano je otvorenje Ureda HSK – a u Zagrebu, što ujedno simbolizira novi zaokret u radu HSK – a. Otvorenje ureda zasigurno će doprinijeti širenju novih aktivnosti te organizaciji i poticanju novih projekata.

Sudionici Središnjeg odbora HSK –a 12. svibnja sudjelovali su i na komemoraciji na Bleiburgu, gdje je vijenac položila delegacija na čelu s predsjednikom Vinkom Sabljom. Godišnji sastanak Središnjeg odbora HSK – a završio je 13. svibnja radnim dijelom i tiskovnom konferencijom.

Sastankom su definirani novi ciljevi, predloženi zajednički projekti i druge sastavnice koje su vrlo bitne za daljnje suradnje i djelovanje Hrvatskoga svjetskog kongresa.

…

Izjava za javnost

1. Tražimo, već godinama, da se uvede dopisno glasovanje kako bi odaziv za predsjedničke i parlamentarne izbore u RH, kad je u pitanju izvandomovinstvo, bio daleko objektivniji. Naše izvandomovinstvo je daleko brojnije od statističkih podataka proisteklih odazivom, izlaskom, na izbore.

2. Želimo da izvandomovinstvo u Hrvatskom Saboru predstavljaju osobe koje stvarno žive van Domovina RH i BiH. Moramo imat status nacionalnih manjina, ne trebaju nam privilegije, jer to nas spada. Treba ozakonit dodatnu izbornu jedinicu. Predlažemo da Australija, Južna Amerika, Sjeverna Amerika dobiju po jednog zastupnika s tim da Europa ima dva zastupnika u Hrvatskom Saboru. Znači, da XI. Izborna jedinica ostane u postojećem obliku i da se odnosi na Hrvate BiH.

3. Tražimo da nacionalni HRTV 1 program bude izvandomovinstvu dostupan, ne kodiran. Isto tako da se na isti program uvrste redovite emisije, bar dva puta mjesečno, u kojima bi sudjelovale istaknute i uspješne osobe iz izvandomovinstva , po uzoru na emisiju “ Nedjeljom u dva”.

4. Tražimo od Vlade RH da se referendumom riješi pitanje “Za dom spremni” kao i pitanje komunističkih simbola i znakovlja Josipa Broza Tita. Time bi se rješili podjeljenosti i štetnih akonotacija, a komunistička baština, koja ima veliku moć u Domovini, bi dobila konačan odgovor od naroda.

5. Tražimo od Vlade RH da zakonom zaštiti vjerske osjećaje u našoj Domovini, po uzoru na Bavarsku. To su pitanja crkvenih simbola, vjeronauke, ugovora sa Svetom Stolicom i slično. Nedopustivo je da marginalne političke stranke, pojedinci ili predstavnici nekih kvazi udruga mogu imati veći politički utjecaj od narodnog referenduma.

6. Zabrinuti smo zbog sve vidljivih političkih-ideoloških progona (Marko Perković i sl.). Domoljublje se olakoćom etiketira fašizmom. Nameće nam se komunistički antifašizam a zna se da su isti bili u koaliciji s fašistima i nacistima. Istinski antifašizam je počeo iskrcavanjem saveznika u Normandiji.

7. Ovu Hrvatsku je iznjedrio Domovinski rat a nikako komunistički antifašizam. Domovinski rat je bio antifašistička borba za samostalnost i suverenitet naše Domovine i pobjeda nad Srpskim fašizmom. Istinu o Domovinskom ratu naša djeca moraju i nastavno dobit.

8. Tražimo da Republika Hrvatska povede više računa o Hrvatima-uznicima Haškog tribunala. U Domovini se mora tim ljudima zajamčit – omogućit život dostojan svakog čovjeka i nikakva im prava  uskratit.

9. Hrvatski svjetski kongres nije politička stranka. Naša stranka je Hrvatska i nije nam želja da nas se na nešto drugo prisili. Želimo radt za opće dobro našeg naroda. Ako smo znali izgradit Ameriku, Australiju i Zapadnu Europu, mora nam se pružit mogućnost da sudjelujemo i u izgradnji naše Domovine. Želimo bit više nazočni u javnom, društvenom i političkom životu naše zemlje, kao i u donošenju odluka, kad su u pitanju nacionalni interesi naše Domovine.

Zagreb, 13. svibnja 2018.