piše: Žarko Delač
Mjesecima dramatično najavljivano uvođenje Uredba o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka nije pojedincima u praksi donijelo nikakve značajne promjene.
Jasno je kako su mnogi profitirali nudeći predavanja, konzultacije i seminare posvećene toj temi. Iskreno bio sam na jednom takvom događaju i ostao negativno iznenađen njegovim sadržajem, načinom i svrsishodnosti.
Pri, tome činjenica kako ne možemo zaštiti svoju privatnost ukoliko koristimo računala i mobitele kao da nikoga ne zanima. Naime ovi elektronički uređaji, ukoliko su spojeni na internet, služe kao prislušni uređaji, skrivene kamere, a sadržaj je lako dostupan malo naprednijim informatičarima.
U stvari, za prave mahere mobitel ne treba niti biti spojen na internet mrežu kako bi poslužio za drastično narušavanje privatnosti. Jedini lijek da se to izbjegne je vađenje baterije a ne samo isključivanje uređaja!
S jedne strane, štiteći gromoglasno osobne podatke, s druge strane ništa ne poduzimamo kako bi ih zaštitili od daleko veće ugroze.
Tu i tamo, pojave se neke sporadične informacije o pojedinim proizvođačima mobitela za koje se sumnja da prikupljaju podatke o svojim korisnicima ali se to opravdava informatičkim pogreškama i tehničkim propustima. Nažalost to nisu slučajnosti i možemo slobodno reći kako svi možemo biti ili već jesmo pod budnim okom i paskom nekoga ili nečega. Ovisno o interesu i aktualnim potrebama predmet smo nadziranja i praćenja i tu nam ne mogu pomoći nikakve uredbe i direktive Europske unije.
O tome koliko je unija zaokupljena sama sa sobom govori i informacija kako su napravili online anketu s pitanjem “želimo li promijeniti ili zadržati promjenu ljetnog i zimskog računanja vremena”. Iako su europski službenici već davno trebali donijeti odluku dosjetili su se kako bi bilo dobro ipak konzultirati narod.
Pitanje je samo zašto ne organiziraju referendum za daleko bitnije i značajnije stvari od ipak jednog benignog problema i znanstveno lako dokazivog odgovora. Naslutiti možemo kako im je ipak draže vođenje politike u užem krugu i provođenje interesa manjine u što možemo svrstati masone, razne skupine i družbe te javno neeksponirane moćnike.
U tom kontekstu možemo promatrati i aktualni sukob sa SAD-om i u americi vrlo popularnim predsjednikom Trumpom čiji se svaki potez u europi omalovažava. I to samo zato što želi Ameriku na prvom mjestu! Koliko je ipak ova velesila snažnija od EU tvorevine vidljivo je na aktualnom primjeru Turske.
Uvođenjem carina i ekonomskim pritiscima, Turska je valuta snažno devalvirala i turski gospodarski san, temeljen uglavnom na pomoći SAD-a, na velikom je ispitu.
Ukoliko želimo izgraditi snažnu i stabilnu Europsku uniju, nije rješenje u uvođenju sitnih birokratskih poteza i glumatanja kako smo jedinstveni u različitosti. Potrebno je stvoriti u prvom redu zajedničku vojsku i obrambenu politiku, odrediti se prema migrantskoj krizi i učiniti sve kako bi gospodarstvo i poljoprivreda bili u fokusu europarlamentaraca.
Pri tome, ne mislim na pojedinačne koristi poput našeg predstavnika koji je donedavno bio u nadzornom odboru firme u vlasništvu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj. Naravno kako ne smijemo smetnuti s uma i zaštitu okoliša i posustale pokrete zelenih koji sve manje i manje predstavljaju značajniji faktor na političkoj sceni i karti Europe.
Ne podcjenjujući rad u udrugama zelenih, činjenica je ipak da se za političkim stolom odlučuju i provode strateške odluke. Prema tome, želi li se Europa iz Stare dame preobraziti u suvremenu i ozbiljnu svjetsku silu, mora započeti s radikalnim promjenama i potezima.
U suprotnom, slijedi neizbježan rascjep i ponavljanje povijesti.