Marica Žanetić Malenica
More je moj praiskon
strast što ne zna za oseku,
pa ipak iz godina ranih
u sebi nosim jednu rijeku.
More je moje stanište
valovima me nježno ziba
šumom svojim uspavljuje,
ja njegova sam plava riba.
More je ljubav na prvi
pogled, za mene zakon
ipak rijeci, u kojoj davno
proplivah, moj naklon.
Moru se uvijek vraćam
da sve u meni poplima,
al’ ponornici jednoj hvala,
za brzake što u meni ih ima.
*Pjesma je objavljena u zborniku Trećih međunarodnih susreta autora na Uni „Stihom zagrljena“ (Bihać, 2018.)