prilog: Tomislav Šikić/ Glas Hrvatske
Starorimski vojni logor Burnum postao je simbol Kistanja i cijeloga gornjeg toka rijeke Krke. Posjetitelji Nacionalnoga parka u tome dijelu donedavno nisu imali gdje predahnuti, okrijepiti se i prespavati.
Odnedavno to mogu zahvaljujući vrijednoj obitelji Mazarekić, doseljenoj u Kistanje iz Janjeva na Kosovu.
Užurbano je ovih dana u restoranu “Burnum” koji je Franjo Mazarekić uz pomoć oca, majke i supruge prije nešto više od godinu dana otvorio na izlazu iz Kistanja, tek nekoliko kilometara od drevnoga Burnuma. Taj je starorimski vojni logor kao dio Nacionalnoga parka Krka uređen za posjetitelje koji dolaze iz čitavoga svijeta.
Mjesto doseljenih Hrvata s Kosova koji tamo žive od 1997. godine vrlo se rijetko nalazi u medijima, a kad se to i dogodi, uglavnom se govori i piše o sumornim temama. No, boraveći ovih dana u njemu, uvjerili smo se da Kistanjani sve čine da to promijene i svijetu pokažu lijepe strane svojega mjesta. A njih je uistinu napretek!
Već na prvi pogled, unatoč zimi, buri i hladnoći, vidi se da mjesto živi punim životom. U središtu je vrlo živahno: automobili parkirani na sve strane, škola puna djece, a odrasli trže i ispijaju jutarnje kave. Panoramom dominira nova crkva svetoga Nikole kojemu su Hrvati s Kosova vjerni već 7 stoljeća. Zvonik crkve visok gotovo 50 metara vidi se s nekoliko kilometara udaljenosti.
Stanovnici Kistanja podrijetlom iz Janjeva poznati su kao vrsni obrtnici i trgovci koji, posebice ljeti, svoju robu prodaju u turističkim mjestima od Savudrije do Cavtata. No, turizam u samim Kistanjama tek je u začecima.
– Kad smo krenuli u priču s “Burnumom”, ni sami nismo bili sigurni u kojem će smjeru ona ići. Naš prvi motiv bio je zaposliti domaće stanovništvo. Donedavno smo bili više orijentriani na trgovinu, no osjećamo naznake mogućega razvoja turizma na našem području i zbog toga smo odlučili otvoriti restoran – govorim nam otac mladoga vlasnika Nikola Mazarekić. Pod njegovim budnim okom majstori uređuju prostranu terasu i dječje igralište ispred restorana kako bi s dolaskom prvih proljetnih turista sve bilo spremno i besprijekorno uređeno.
Kafić koji se nalazi u sklopu restorana toga je siječanjskoga dana bio prepun posjetitelja. Dok mladi gazda Franjo poslužuje goste, Nikola nam objašnjava kako je njihov restoran, smješten na glavnoj cesti, već postao zanimljiv brojnim posjetiteljima Nacionalnoga parka Krka koji individualno, ali i grupno – autobusima, svraćaju na okrjepu ili spavanje. Nude im domaću ekološku hranu i savršeno čist zrak po kojemu je Bukovica nadaleko poznata.
– Uz postojeće sadržaje stalno osmišljavamo nove. Sljedeće što bismo željeli je uređenje kampa na prostoru neposredno uz restoran. Nadamo se razumijevanju države koja je vlasnik toga zemljišta te vjerujemo u pozitivan ishod natječaja za koncesiju. Očekujemo i minimalnu naknadu za najam po metru četvornome. Predložena iznosi čak 6 kuna što je nerealno, jer se ne radi o kampu smještenome na morskoj obali kojemu mi ni ne možemo biti konkurencija – objašnjava Mazarekić.
Mazarekići se bave i stočarstvom na vlastitoj farmi ovaca i koza. Ideja povezivanja restorana s ekološki uzgojenim namirnicama na vlastitoj farmi je sjajna, no i ona ovisi o dobroj volji države. Doseljeni Hrvati, naime, nemaju svojega zemljišta na području Kistanja, a za ono koje se prodaje vlasnici traže visoke, često vrlo nerealne iznose. Stoga bi, ističe Mazarekić, prodaja državnoga zemljišta po simboličnoj cijeni zasigurno bila rješenje za njega, ali i za druge Kistanjane zainteresirane za bavljenje stočarstvom.
Hrvati su u Kistanje doselili 1997. godine, a danas ih je u tome mjestu oko 1250 od ukupno 1600 stanovnika. Ostatak čine domicilni Srbi. Poteškoća s natalitetom u Kistanjama nema. U 21 godinu otkad su Hrvati stigli iz Janjeva, u mjestu je rođeno i kršteno oko 480 djece, dok je u isto vrijeme bilo tek stotinjak umrlih. Zbog toga su Kistanje među najmlađim općinama u Hrvatskoj.
Prirodni potencijali za razvoj su odlični, a Nacionalni park Krka uskoro će u Kistanjama otvoriti Centar za interpretaciju prirode “Krka – vrelo života”. Očekuje se da će Centar kao središnje pristupno mjesto s desne obale Krke omogućiti društveni, gospodarski i ekološki boljitak općine Kistanje te pružiti mogućnost zaposlenja za mlade Kistanjane.
Gornji tok rijeke Krke kraj Kistanja (Foto: Tomislav Šikić)
Mazarekići spremno očekuju otvaranje Centra i nove turiste kojih bi ove sezone, prema najavama, trebalo biti još više od rekordne 2018. Za poželjeti im je uspjeh kao nagradu za velik trud koji ulažu u svoj obiteljski posao