Hrvatska se Vijeću Europe pridružila prije gotovo dva i pol desetljeća, a stupanje na dužnost nove glavne tajnice predviđeno je 15. listopada ove godine
piše: Vesna Kukavica
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izabrana je za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe (VE) u Strasbourgu 26. lipnja 2019. Zastupnici Parlamentarne skupštine VE odlučili su tajnim glasanjem da će Pejčinović Burić na dužnosti glavne tajnice naslijediti Norvežanina Thorbjørna Jaglanda kojem u listopadu istječe drugi mandat. Pejčinović Burić je dobila 159 glasova, dok je njezin protukandidat belgijski šef diplomacije Didier Reynders završio sa 105 glasova.
Pejčinovć Burić kandidirala se za glavnu tajnicu zajedno s Reyndersom, koji je s njom prije nekoliko mjeseci ušao u uži izbor, bivšim litavskim premijerom Andriusom Kubiliusom i bivšom grčkom ministricom vanjskih poslova Dorom Bakojanis. Parlamentarna skupština Vijeća Europe sastoji se od 324 zastupnika nacionalnih parlamenata iz 47 država članica. Djelovanje Vijeća Europe (engl. Council of Europe) sa sjedištem u Strasbourgu pozicioniralo se na prijelazu milenija u svojevrsni sinonim za najviše demokratske standarde na europskom kontinentu, napose u području poštivanja ljudskih prava, višestranačke demokracije i vladavine prava. Članstvo 47 država šire europske regije (osim Bjelorusije i Kosova, a uključujući Rusiju, Tursku te države Kavkaza) čini Vijeće Europe jednom od ne samo sadržajno, nego i geografski širih međudržavnih organizacija – što danas predstavlja više od 800 milijuna građana.
Hrvatska je ostavila dobar dojam tijekom šest mjeseci predsjedanja tom najstarijom europskom organizacijom prošle godine, izjavio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, čestitavši na izboru našoj potpredsjednici Vlade i ministrici vanjskih i europskih poslova.
„Ovo je najveći međunarodni, politički i diplomatski uspjeh kada je riječ o izboru bilo kojeg predstavnika RH u međunarodne institucije“, istakao je Plenković. „Mislim da možemo biti ponosni na njezino ostvarenje, na veliku potporu koju je dobila, možemo biti ponosni na međunarodni položaj i ugled Hrvatske u vanjskopolitičkom smislu, u međunarodnim odnosima, u vrijednostima koje dijelimo“, dodao je premijer.
Hrvatska ministrica ovime je postala druga žena u povijesti na čelu te organizacije i prva osoba općenito iz srednje i jugoistočne Europe na toj dužnosti. Hrvatska se organizaciji pridružila prije 23 godine (7. XI. 1996.), a stupanje na dužnost nove glavne tajnice predviđeno je 15. listopada ove godine.
Ključni su ciljevi Vijeća Europe, osnovanog 1949., ostvariti što je moguće čvršću suradnju među svojim državama-članicama, a posebno promicati individualne i političke slobode, vladavinu prava te druga načela koja čine temelj svake istinske demokracije. Status promatrača u Vijeću Europe imaju Kanada, SAD i Meksiko.
Sažeto, aktivnosti Vijeća Europe temelje se na četiri ključna načela: demokracija i prava čovjeka, socijalna kohezija i sigurnost građana, obrazovanje za demokraciju, te kulturna raznolikost. Na tim je načelima izrađen plan djelovanja Vijeća Europe u tekućem tisućljeću, kojega sada realiziraju njegova tijela. Savjetodavni status pri Vijeću Europe ima više od 400 nevladinih organizacija. To svjedoči da je Vijeće Europe razvilo snažno partnerstvo s organizacijama civilnoga društva, koje sve više postaju oslonac razvoja i socijalne kohezije. Vijeće Europe zapošljava oko 1.300 osoba, koje čine njegovu stalnu administraciju. Financiraju ga države-članice, ovisno o broju stanovnika i visini nacionalnog dohotka (primjerice, proračun Vijeća Europe iznosi oko 160 milijuna eura). Glavno tijelo Vijeća Europe čini Odbor ministara, koji je ključna instanca odlučivanja, a čine ga ministri vanjskih poslova država-članica. Vijeće Europe ima i Parlamentarnu skupštinu sastavljenu od delegata nacionalnih parlamenata. Nadalje, u njegovu okviru djeluje i Kongres lokalnih i regionalnih vlasti, koji ima savjetodavan karakter. Vijeće Europe treba razlikovati od Vijeća Europske unije (engl. Council of the European Union) koje je tijelo Europske unije. Svih 12 zemalja u kojima žive hrvatske manjine, također su članice Vijeća Europe, pa u svoj pravni sustav ugrađuju preporuke Okvirne konvencije VE o zaštiti nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima