prilog: Wollfy Krašić
Iznimno negativni demografski pokazatelji u Republici Hrvatskoj moraju biti poticaj različitim institucijama za ono što se trebalo činiti i bez tako neugodnoga i lošeg trenda – snažnije povezivanje s mnogobrojnim hrvatskim iseljenicima različitih naraštaja.
Ne mora se nužno raditi o povratku, jer mogućnosti su brojne, od znanstvene, kulturne, odgojno-obrazovne, gospodarske i druge suradnje.
Zadržavajući se na onoj znanstveno-obrazovnoga karaktera, potrebno je isticati i pozdravljati sporazum Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu iz ožujka 2017. godine. Sukladno njemu, i ove su godine odobrene posebne kvote za upis Hrvata izvan Republike Hrvatske na studije Sveučilišta u Zagrebu.
Iako su ljetni upisni rokovi dovršeni, prijave su i dalje moguće, a upisi će se obavljati u rujnu. Pri tome treba naglasiti da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske za 100 upisnih mjesta redovitim studentima podmirivati školarinu u cijelosti.
Orijentirajući se na humanističke i društvene znanosti, na fakultetima u Hrvatskoj postoji zaista raznovrstan izbor. Međutim, pretpostavljajući kako Hrvati iz inozemstva, uz kvalitetno obrazovanje, žele ujedno studirati one programe koji će im kroz različite forme približiti brojna područja vezana uz hrvatski nacionalni identitet – onda su Hrvatski studiji u Zagrebu poželjan izbor.
Studentima se na preddiplomskoj razini za dvopredmetne kombinacije nude sljedeći studiji: sociologija, povijest, latinski jezik, kroatologija (hrvatska kultura i jezik), komunikologija, filozofija i kultura te po prvi put od ove akademske godine studij demografije i hrvatskoga iseljeništva.
On je novost u sustavu hrvatskoga visokoga obrazovanja, a Hrvatski studiji njegovim izvođenjem staju uz bok niza fakulteta u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi, koji u svojoj ponudi imaju studije o iseljeništvu, useljeničkim zajednicama i demografiji.
Ne samo da je demografska problematika od životne važnosti za Republiku Hrvatsku, nego je, imajući u vidu brojna migracijska kretanja u raznim dijelovima svijeta u posljednje vrijeme, ta tema od iznimno širokoga, europskoga i svjetskoga značaja.
Znanstveni pristup, koji još uvijek u dovoljnoj mjeri nije zastupljen u raspravama i odlukama vezanima uz demografiju, zasigurno će pridonijeti kvalitetnijem odnosu prema trenutno pitanju broj jedan u Hrvatskoj – demografskoj revitalizaciji. Ujedno, studij će postati jedan od mostova između iseljene i domovinske Hrvatske kroz njezinu budućnost – mlade odnosno studente.
Činjenica da je riječ o novom, inovativnom i multidisciplinarnom studiju zasigurno će privući studente iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i iseljeništva, pogotovo kada se doda kako je povijest i bogatstvo hrvatskoga iseljeništva u nizu znanstvenih polja zapostavljeno, a u nekima i ciljano zanemarivano odnosno iskrivljavano.
O studiju demografije i hrvatskoga iseljeništva može se više doznati na poveznici na hrvatskom i engleskom jeziku:
Detaljne informacije o upisu Hrvata izvan Republike Hrvatske na Hrvatske studije dostupne su na https://www.hrstud.unizg.hr/hrvati_izvan_rh
Prijave Hrvata izvan Republike Hrvatske na Hrvatske studije primaju se na http://croaticum.hrstud.hr/upis/
Na studij demografije i hrvatskoga iseljeništva studenti iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine mogu se prijaviti preko sljedeće poveznice:
https://croaticum.hrstud.hr/prijava_demografija_i_hr.iseljenistvo/
Naravno da svaki poticaji,pridonose novim razmišljanjima i novim kreativnim djelovanjima,slično i ovi gore navedeni.Za nadati se je,da će ih uz domaće i iseljenici,svi tako i shvatiti.Mi se u stvari, za sve jednako bolju budućnost,nikad ne smijemo zadovoljiti,sa već učinjenim.Već moramo zajednički težiti,cijelog svog života.Uz znanost,školovanje i daljnje obrazovanje i radno.Za,novim društvenim i gospodarskim životnim, mogućim radnim vrednotama.