prilog: Sonja Breljak
U posljednji petak u ovom mjesecu, točnije 30 kolovoza u 20,30 sati, vrijeme je za jubilarni 15. Festival klapa uz mandoline i gitare u Makarskoj.
Strastveni sam promatrač a i izvjestitelj s ove manifestacije posljednjih pet godina a od prošle godine ta moja aktivnost i uloga novinarke i urednice Hrvatskog glasa Berlin, proširila se i na medijsko pokroviteljstvo. Ponudu sa zadovoljstvom prihvatismo u razgovoru s direktorom festivala, prof. Vedranom Bubleom.
Tako ću i ove godine sjesti u koji od redova Ljetnog kina u Makarskoj i s beskrajnim užitkom, radošću, sve do suza, pratiti divne skladbe, klapske pjesme uz mandoline i gitare.
Ove će godine nastupiti 11 klapa. To su: “Bonaca” iz Šibenika, “Contra” iz Splita, “Karaka” i “Kaše” iz Dubrovnika, “Kumpanji” s Korčule, “Marineta” i “Srdela” iz Makarske, “Niko” i “Puntamika” iz Zadra, “Subrenum” iz Župe dubrovačke i “Tramuntana” iz Kraljevice.
Gost večeri je Hari Rončević a voditeljica programa je Lejdi Oreb.
Bit će to, savim sigurno, sjajna glazbena manifetacija pod vedrim nebom koju valja ne propustiti
Evo i nekoliko značajki klapskog pjevanja.
-Klapsko pjevanje i dalmatinski pejzaž idu ruku pod ruku. Doista malo tko ostane ravnodušan kada čuje taj a capella vokalni izričaj koji tako lijepo oslikava dalmatinski sentiment. Nekoć se ovaj višeglasni dalmatinski biser koristio kako bi izmamio djevojke na prozore, a danas, osim toga, predstavlja pravo bogatstvo hrvatske kulturne baštine.
Klape pjevaju prvenstveno o ljubavi i ženama
Klapa se pjeva višeglasno, tradicionalno, a tada su prisutni isključivo muški vokali. Iako broj pjevača nije definiran, obično se radi o skupini od pet do deset vokala, koje najčešće čine prvi tenor, drugi tenor, bariton i bas, bez pratnje instrumenata. Tematika klapske pjesme obično je ljubavna s lijepim primjesama motiva prirode i zavičaja, a upravo ti motivi mogu se povezati sa ženskim tijelom ili ženskom naravi. Klape, prirodno, u svojim pjesmama također opjevavaju i samu ljepotu Dalmacije, Istre i ostalih „klapskih“ regija, što je više svojstveno modernijim klapskim pjesmama. Nije im strano niti pjevanje o migraciji u prekomorske zemlje, što je također čest i čeznutljiv motiv. Uz ove, moderne klape, tradicionalnoj klapi su srodne i festivalske klape, koje su posebno postale popularne kada je 1967. u Omišu oformljen Festival dalmatinskih klapa.
Sve je počelo radi – prijateljstva
Sam naziv „klapa“, odnosno „capulata“, potječe iz šatrovačkog tršćanskog govora, a odnosi se na skupinu ljudi povezanih – prijateljstvom. Neosporno je da klape imaju bogatu povijest i tradiciju, a njihov izvor valja potražiti još u renesansnom dobu, kada se razvijalo tradicijsko pjevanje. To razdoblje u Dalmaciji obilježila je ljubavna lirika, koja se „primila“ među pučanskim i plemićkim slojevima. S obzirom na povezanost Dalmacije i Italije, nije iznenađenje da je i klapa jednim dijelom imala inspiraciju u pučkom akordskom višeglasnom pjevanju, koje je bilo karakteristično za sjevernu Italiju. U Hrvatskoj se u to doba klapa pjevala na hrvatskom jeziku, a dodane su ljubavne i druge lirike te je tako nastao ovaj uhu ugodan i mekani vokalni izričaj. Klape su se tako orile dalmatinskim skalama, ali kako im je u ovom modernom društvu prijetilo izumiranje, grupa entuzijasta je to prepoznala i tako je nastao Omiški festival.
Novo doba klape uvodi ženske vokale, rock i pop
Ipak, tradicionalna klapa je zapravo neformalnog karaktera i okuplja pjevače koji isključivo pjevaju iz ljubavi prema glazbi. U novije vrijeme u klapsko okružje dolaze i klape sa ženskim vokalima, a neke su se i fino stopile s pop-glazbom ili rock-žanrom. Iako to više ne spada pod tradicionalni okvir, ovakvi su izleti itekako pomogli u popularizaciji klapa i njihovom širenju izvan granica Dalmacije, ali i same Hrvatske. Lijep je primjer skupina „Klapa s mora“, koja nas je 2013. godine s pjesmom „Mižerija“ predstavljala na Eurosongu.
Klapa je jedan od naših najviše prepoznatljivih glazbenih simbola, a činjenica da se miješa s novim trendovima nije nužno loša jer upravo te aktivnosti pridonose njenoj popularnosti. A šteta bi bila da je ne čuje što više ljudi. Svakako se radi o našem jakom glazbenom brandu koji predivno zaokružuje turističku razglednicu iz Dalmacije.
