PREDSTAVLJANJE BIOGRAFIJE IVE ANDRIĆA - Hrvatski Glas Berlin

PREDSTAVLJANJE BIOGRAFIJE IVE ANDRIĆA

Michael Martens rekomponirao je priču o Ivi Andriću, bosanskohercegovačkom dobitniku Nobelove nagrade za književnost

prilog: Ivica Košak

ANDRICWiesbaden/ Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu poziva u srijedu 12. veljače u 19:00, sati, na literarnu tribinu na kojoj će se raspravljati o novoj biografiji Ive Andrića “IM BRAND DER WELTEN. Ivo Andrić: Ein Europäisches Leben”, autora Michaela Martensa.

Knjigu će predstaviti Jela Šare, profesorica hrvatskog jezika  i mr. sc. Ljilja Tadić a tribinu moderirati redakcija čaospisa Riječ”.

Tribina će biti u Domu kardinala Kuharića (Hrvatska katolička misija), Holsteinstrasse 15a/Ugao Waldstr. 39a, Wiesbaden.

Ivo Andrić (rođen 9. listopada 1892. u Dolcu kod Travnika, a umro 13. ožujka 1975. u Beogradu) bio je jugoslavenski pisac, diplomat, političar i nobelovac.

Ivo Andrić je 1961. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost, za epsku snagu s kojom je oblikovao motive i sudbine iz povijesti svoje zemlje. Tada je  maršal Tita bjesnio, jer je očekivao hrvatskog sunarodnjaka Miroslava Krležu. Andrić je bio samo bosanski pisac.

Ivo Andrić postao je svjetski poznat svojom Višegradskom trilogijom (Most preko Drine, Gospođica, Vezir i Konzul). U Domovini Andrić se našao u razmeđu nacionalnih interesa, a posebno je omražen među Bosancima zbog nemilosrdnog predstavljanja njihovog karaktera i običaja. Andrić potječe iz katoličke obitelji i moglo bi se  očekivati ​​da će se očitovati kao pripadnik hrvatskoga naroda. Njegova jugoslavenska orijentacija ostala je do danas  kao mana. Njegovo političko stajalište izraženo je u njegovim djelima: bio je pristaša jugoslavenske multietničke ideje o državi, ali s druge strane predstavio je problem suživota različitih kultura. Nakon Drugog svjetskog rata, nastavio je služiti sada već socijalističkoj – jugoslavenskoj državi. Trideset godina nakon raspada Jugoslavije, svaka od novo oblikovanih bivših republika: Bosna, Srbija i Hrvatska željela bi imati Ivu Andrića za sebe. Neki ga vide kao srpskog pisca, drugi kao Hrvata, a ne malo je onih koji ga žele zabraniti. Andrić je u Bosni pretvoren u islamofobnog demona, kaže Ivan Lovrenović, bosanskohercegovački pisac iz Sarajeva: Nakon raspada Jugoslavije Andrić je postao žrtva i sredstvo stvaranja novog nacionalnog identiteta na svim stranama. A najtužnije poglavlje dogodilo se u Bosni.

Michael Martens iz izdavalačke kuće Zsolnay / Beč istražio je piščevu biografiju i predstavio je u sjajno probojnoj novinarskoj prozi. Žiri u Darmstadtu odabrao je ovu publikaciju za knjigu mjeseca u rujnu 2019. godine, uoči Sajma knjiga u Frankfurtu 2019. Član žirija Gerhard Stadelmaier piše na osnovu obrazloženja: Bio je (Andrić) veleposlanik Kraljevine Jugoslavije u Hitlerovom Berlinu do 1942., pokušao je spriječiti napad Njemačke na njegovu matičnu zemlju, a zatim je tri godine ostao u beogradskom kućnom pritvoru i tamo napisao svoje tri velike knjige. Nakon rata bio je kulturni predstavnik komunističke Jugoslavije – i ostao je u “Plamenu svjetova”. Andrić je ostao misterija sebi i svijetu. Lik koji nitko zapravo ne može shvatiti, osim biografa, koji im omogućuje da postanu živopisni u panorami svih moćno-povijesnih i književno-političkih pozadina balkanskih bacanja i nedostataka. Martens nije pisao opravdanje,  nije želio podići spomenik Andriću, ali ga nije želio ni srušiti s pijedestala.

 

0 0 vote
Article Rating

Related Post

Subscribe
Notify of
guest
1 Comment
Newest
Oldest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Ivica Košak
7 months ago

Književnica Ljilja Tadić predstaviti će bigrafiju Noelovca.
Ljiljana Tadić­Adžamić (1978.) Završila studij jezika i književnosti. Objavila dvije zbirke pjesama („Sve moje boje“, „Palimpsest dvadesetih“), dvije zbirke kritika i prikaza („Šumovi povijesti“, „Tumačenjem do teksta“), zbirku priča („Muškarci uglavnom vole žene“) te magistarsku radnju „Kulturalno pamćenje u prozi Ivana Lovrenovića“. Suradnica u brojnim časopisima. Živi u Frankfurtu na Majni. Dobitnica je nagrade na natječaju za najbolju najbolju priču na temu Frankfurt – Domovina ili tranzit? Ostati ili otići?“ („Frankfurt­ Heimat oder Transit? Bleiben oder gehen?“). Rijel broj 50, Wiesbaden, str. 41_42