Odjeci Međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma“ održane u Zagrebu
– Predavanje na temu “Hrvatska migracija u Njemačkoj – nekad i danas“, održao:
dr. sc. Adolf Polegubić
Na Međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji „Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma“, održanoj u Zagrebu 19. i 20. listopada, predavanje pod naslovom „Hrvatska migracija u Njemačkoj – nekad i danas“ održao dr. Adolf Polegubić.
Govorio je o doseljavanju Hrvata u Njemačku u više iseljeničkih valova.
Dolaskom Hrvata u Njemačku za njih je organizirano dušobrižništvo, o čemu danas svjedoči široko organizirana mreža hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, kojima koordinira Hrvatski dušobrižnički ured u Frankfurtu na Majni.
Dakako, najpogubniji je hrvatski iseljenički val u Njemačku nastao ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. Ovoga puta u velikom broju iseljavaju mlade obitelji s djecom i školovaniji kadar, što se uvelike negativno odražava na demografsko stanje u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U tekstu je sve potkrijepljeno aktualnim podacima njemačke Savezne statističke službe iz Wiesbadena, te statistikama Katoličke Crkve u Njemačkoj.
U zaključnom dijelu donesene su prognoze mogućeg djelovanja Hrvata u Njemačkoj u budućnosti. Pritom se ne smije zaboraviti i na višeslojnost Hrvata u Njemačkoj s obzirom više hrvatskih naraštaja koji danas žive i djeluju u toj zemlji. U tekstu se spominju i diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, kao i Hrvatska nastava, koji su uz hrvatsko dušobrižništvo također od velike važnosti u očuvanju svekolike posebnosti Hrvata u Njemačkoj.
U zaključku je dr. Adolf Polegubić istaknuo kako je dobro podsjetiti kako su se od početka osnivanja hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj do danas okolnosti uvelike promijenile. U vrijeme osnivanja misija u njima su se okupljali uglavnom Hrvati pristigli na rad u Njemačku krajem 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, kojih je danas manji broj. U velikom su to broju bili hrvatski tzv „privemeni radnici“ s područja bivše države, a kasnije su im se pridružile i obitelji.
U međuvremenu su stasali mlađi naraštaji hrvatskih iseljenika u Njemačkoj, koji se danas također okupljaju u hrvatskim katoličkim misijama i zajednicama u Njemačkoj. Oni su posve integrirani u njemačku sredinu, u velikom su broju uspješni u školovanju i poslu. U vrijeme Domovinskoga rata u Njemačkoj je utočište našao i veliki broj hrvatskih izbjeglica i prognanika, koji su se također okupljali u hrvatskim misijama i zajednicama. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013., ali i ranije, dolazi do najnovijeg hrvatskog iseljeničkog vala, tijekom kojega u velikom broju iseljavaju mlade obitelji s djecom i mlađa školovana populacija, što se uvelike negativno odražava na demografsko stanje u Repubici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Akualni statististički podaci njemačke Savezne statističke službe iz Wiesbadena i statistike Katoličke Crkve u Njemačkoj zorno pokazuju stanje Hrvata katolika u Njemačkoj, na temelju čega se može pretspostaviti kako danas u Njemačkoj živi oko 500.000 Hrvata u više naraštaja, a katolici hrvatskoga jezika u Njemačkoj spadaju u treću najbrojniju skupinu katolika drugih materinskih jezika u Katoličkoj Crkvi u Njemačkoj.
Često se u Katoličkoj Crkvi u Njemačkoj ističe kako je međunarodna, svjetska povezanost vjernika u jednoj Katoličkoj Crkvi veliko bogatstvo, dar za čovječanstvo u naše vrijeme, te kako Katolička Crkva u svijetu ima misiju povezivanja, a tome na poseban način doprinose i zajednice drugih materinskih jezika u Njemačkoj, među kojima su i zajednice hrvatskog jezika, koje u tom smislu puno doprinose u svom svakodnevnom djelovanju, gradeći mostove iznad granica jezika, nacija i mentaliteta.
Najnoviji je iseljenički val izazov kako za državu primateljicu, za Katoličku Crkvu u Njemačkoj, a isto tako i za hrvatsko dušobrižništvo u Njemačkoj. Traže se putovi koji nisu baš laki, kojima se na nove izazove ipak pokušava odgovoriti na učinkovit način. Još uvijek nedovoljno znamo kako o Hrvatima u Njemačkoj, tako i o Hrvatima u svijetu, tim više što neprestano raste hrvatska zajednica u Njemačkoj.
Dr. Polegubić je dodao kako je ranije, u neku ruku bilo opravdano, da se cjelokupni vjerski i društveni život Hrvata u Njemačkoj odvijao u sklopu hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, poglavito u vremenu bivše države. S obzirom na današnju stanje, hrvatska se zajednica u Njemačkoj u svom društvenom i kulturnom smislu razvija i izvan hrvatskih katoličkih misija i zajednica. Višeslojnost naraštaja i različitih metaliteta hrvatskih vjernika u Njemačkoj zahtijeva puno domišljatog pastoralnog zauzimanja kako bi ih se moglo na odgovarajući način integrirati u misijama i zajednicama, a potom i u mjesnu Crkvu, koja se sve više suočava s brojnim izazovima, poglavito u posljednje vrijeme povezanim sa „sinodskim putom“.
Kako su hrvatske misije i zajednice sastavni dio njemačkih (nad)biskupija, svi se ti izazovi odnose i na njih i njihovu sadašnjost i budućnost. Pritom valja istaknuti kako se zajednice drugih materinskih jezika u Njemačkoj sve više suočavaju sa strukturnim i pastoralno-personalnim izazovima. U svemu se tome očekuje i učinkovitija potpora domovinske Crkve, jer je hrvatsko izvandomovinstvo svojim djelovanjem u prošlosti i sadašnjosti doista zaslužilo da se o njemu zauzetije i djelotvornije promišlja i djeluje u budućnosti. U tom smislu je važna i potpora Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Novopridošli Hrvati, koji se osjećaju katolicima, uključili su se u postojeće pastoralne programe u hrvatskim katoličkim misijama i zajednicama u Njemačkoj, a pastoralni djelatnici u gotovo svim hrvatskim katoličkim misijama i zajednicama u Njemačkoj, pa čak i u dijelovima Njemačke gdje nema hrvatskih katoličkih misija i zajednica, primjerice u istočnom dijelu Njemačke, zamjećuju povećan broj Hrvata, u odnosu na stanje prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Na žalost, sadašnje stanje povezano uz COVID-19 zaustavilo je i u hrvatskim misijama i zajednicama djelotvornije traženje pastoralnih rješenja, koja bi uključila više nastojanja oko kategorijalnog pastorala. Kako se sve više javlja potreba za tim, o tom će se svakako nastojati više činiti u budućnosti, što će predstavljati poseban pastoralni izazov. Posebno će i sa statističkog gledišta bila zanimljiva 2020. godina, jer već sadašnji djelomični statistički podaci govore o manjem broju hrvatskih državljana koji doseljavaju u Njemačku, u odnosu na stanje nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Hrvati su dobro integrirani u društvo u Njemačkoj. U njemačku Crkvu su integrirani na svoj način sa svojim jezikom na kojemu najradije mole, zahvaljujući dobro organiziranoj mreži hrvatskih katoličkih misija uz potporu domovinske Crkve i Crkve u Njemačkoj.
Ujedno valja istaknuti, kazao je dr. Polegubić, kako je dobro da se organiziraju ovakvi skupovi i traže rješenja. U svakom slučaju bilo bi učinkovitije da se puno ranije počela rješavati ta goruća iseljenička i demografska problematika u Hrvatskoj, na što je upozorio prije skoro 22 godine i demograf prof. dr. Anđelko Akrap na 39. Teološko-pastoralnom tjednu 1999. u predavanju o braku i obitelji u demografskom kontekstu. Tada se nije dovoljno ozbiljno razumio problem, pa smo sada tu gdje jesmo.
Na žalost, još uvijek nedovoljno znamo o Hrvatima u Njemačkoj, isto tako i o Hrvatima u svijetu, tim više što neprestano raste hrvatska zajednica u iseljeništvu. Sve to govori o njezinoj višeslojnosti i potrebi učinkovitije integracije u njezinu cjelovitost.
U tom je smislu u više navrata istaknuta žurna potreba objektivnog istraživanja koje bi pokazalo stvarno stanje kako Hrvata u Njemačkoj, tako i u svijetu. Dakako da bi istraživanje mogao obaviti neki od hrvatskih instituta u suradnji s institutima dotičnih zemlja u kojima žive Hrvati.