tekst: Marko Jareb
Je li se zna što je nanoznanost? Koliko je to znanost koja se bavi razvojem samo manjih klasičnih uređaja? Na Googleu ima 18 milijuna stranica o istoj. Apple je prvi ugradio nanokomponente u svoj iPod.
Nanočestice su već u Intelovim višejezgrenim procesorima i još u više od 200 proizvoda koji su dostupni na tržištu. Materija se drukčije ponaša u nanoveličini. Tada se na nju primjenjuju zakoni kvantne fizike koji omogućuju muhi da stoji na stropu.
U nanoveličini se pojavljuju novi vodootporni materijali čija je nepropusnost kao lista lopoča te vlakna tanka kao paukova nit, a uz to lagana i izdržljiva. Proizvodni procesi koji se temelje na nanotehnologiji postaju jeftiniji, manji, lakši i brži te ekološki prihvatljiviji.
Je li nanotehnologija može imati utjecaja na društvene procese i ekonomiju? Može li nanotehnologija unaprijediti čovjeku svakodnevni život?
Ima li i RH predanih znanstvenika koji proučavaju nanoznanost? Vjerojatno ih ima i u RH, ali je veći broj priznatih hrvatskih znanstvenika u svijetu koji djeluje izvan njenih granica.
Izraz nanotehnologija je prvi put upotrijebio japanski znanstvenik Taniguchi 1974. godine. No, bit nanotehnologije uvodi nobelovac Feynman još 1959. godine. Nanotehnologija kao znanost pokušava koristiti nova svojstva materijala i njihovih nanočestica koje se ne mogu zamijetiti mikroskopom.
Kako su znanstvenici najveći skeptici prema svojim vlastitim istraživanjima teško je utvrditi jesu li uočili nešto novo, a za to je najbolji pokazatelj vrijeme i njihova kritička promišljanja, jer se bave nečim rijetkim i sumnja uvijek postoji.
Svakako da nanotehnologija već ima utjecaj na društvene i ekonomske procese u svijetu, a imati će ih i u budućnosti. No, hoće li i koliko i RH s njom profitirati to prvenstveno ovisi o njoj samoj i njenoj nanoznanosti.